Te Maki t Hauramgi. Ka kite a Haki te makimaki i tana rangatira me nga hea e inu ana ite waipiro, ka taugo taua makimakiite karahe UNKNOWN ake e ia; he toenga iuuuiaiiya (o oko i tai;;;oliia noi o ia. lualaaia !ka pa kilo asig.mga, ka lupckepi'ko, ka kniiikuui, ka lakai'ukar.), alio ! rori ana a liaki lo makimaki!.' Mao ilio, ao ako, ka llkiua lo kaiaiclKi raf Jc'a v.iia.'.ainumia ano Kilo svaip'uo iioiVvliakakala mo raiou. Kil:ai i kitoa i to . am ki tuna v.l.ai-o; roa r.oi la tirolianga, ka l.iloa c lal.oto iiiai ana ilo l:o.*:i \vl;akarolo. I.'arauga alii aaa lo r.ui;;alir.i, " l'ata iaai !ii v/aiio." Ka wcfti tora. iaai aaa ki vraho. cloru ng.i vao i lain, koialii i pi'pelii ki la ;a.\ ho knioro hoki i laua pnlioalioa. V.'aihu ana lo in.iki ra Lia ora. a. i iij?.i ia c Ilia ra nci, ka (ikina aiu iici\vlKi\a!akuroii:oi - a!oit; kawoa ;\la aaa ia kilo v.alii i iauuiia ra icra waipiroana. Ka kite ia i nj.i o'.m waipirj a la, ana ka liuia o lo wolii, \vhakangaro Isaorc ana i n in i liiai ngii iVo to o lc kia inn ia, ka in. lea me, piki toiiu ki to inaimi o la wharo noho ra \va iiiai i to, talmliu. una ana, kurauira nua ana, '.i V.v.xi i roajjo ki lc hacrc :!io. iluiniht ana i kouoi lc whin o lc niugaiiva, kata kau iiiai (era i rui!:»a,i le talinliu o to wharc. Moi rcira, l;a inugohia iaai ho pu; kn lo nica liuki o wolii ai a Ilaki; iiiii;rou ana to i knnoi, oniaana ki lc tu'.ia lua oto wharo. K raa nga pu i lakoto ki aia i konei, lc i p.iko ai, laiikcana i run,!;. i nya pcrcki o lc ahi, liaci-c ilio ana ki rotoki in pulanga paoa piri mni ai, pup.uri ai i:, | ki ana 1 n.ililiau. Ko tana uiataku koa ki to ahi i ili, lena ko loaa wclii kilo waipiro, imi rawa atu. To kau ma rua o nga (an o to. I maki noi i noliu ;ii ki lcneUron#Uira ona, I oiii-a, f;.".'iore in i uftakaac kite inU ilc waipiro i iiiun Hid. —;Yo lc puknpuka Tu'uhoii o 'i<: Kviirfe, Minitu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540420.2.20
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 4
Word count
Tapeke kupu
370Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.