HE MANU.
Kua taia ki o nupapa i muri tata nei etahi kerero mo nga manu nanakia. Me he mea, ka tohea e koe te whakamate i nga manu e korero na ia. ekore e wheau ka hiahia kia , hi.ki inai. 'l'ci'a t.'lahi o Punihia, niv-a ana ia kia wliakamalea kaloalia tc ' tn.i:m nei e ic Para ; kiliai i roa ka wliakaiioa 1 (ana lvit;>ii ano. Knia iiga Para i rolo , i to wiki koialii, c kai aaa i nga wliu 0000. I nga Tniv malii 1110 l« inauu o (e Wiwi i lo (an 1810, i! inoa ana kia kana uga inauu I iionolii e whakaniaK-a. No iwi Impu tera i uga Diann nonolii, no roiia (cnci lure i I kaiakotoria ai; no to kahoivnga o tc mniiu, ka ili Itacio to lupu o 111,' a him o lu wliontia. 1 Ivo iifja inauu iigalii nialaioni o. kai ana hoki ', i (13 wlic, 111 c a:a atu inca iiftokingoki, me nga lma hoki o ana iigararn. Ahakoa c : kinii ana (eialij walii o nga malii o lu maim, 1 (! rito ana (ana pai ki (aaa, kino. Ho inauu , naiiakia la i'lU'uvihini. ivi ic liacre alii le
j 'angala ki toua mara, o nolio inui ana ciaht I u aua maim i nuiga i to manga o nga rakau c korii uku iiiuku ana i nga puawai o nga rakau litia; cilia, kil:ai i lini rawa cuci nianu. 1 nga tan lata nei, kua pnla mai tc | kukupa o tc ngnliere, a, nan kaioa nga raranfvi pi i a ralou to kai, ongia ano, na to rapiti i kalokato. Eng'iri cnoi nianu cnia i ■ Dili in kino, i iti tc pai. Na nga lure mo to I wliakuniatonga o nga kararelio kai nianu, mo nga lr.ar.u kai i nga boa, i lini ai tc manu noa i!io noi. a, i kore ai nga kai liopu i nga pi i roto i to owhanga nianu. Na konoi, to ala rilo ai nga pobi mo olalii kino, pera c liaci-e lika inaiana la lo Kai Ilanga.. l;o to langaia. hoi wliakanoa i ana likanga pai.— Xupcpa o tc Kai \gahi IV/tctwa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540420.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 4
Word count
Tapeke kupu
359HE MANU. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.