He tika ano te kupu nei, e, kowai e hua ai, e whiwhi tahi te tangata maori ki nga painga o te pakeha. Na, e tika, aua,otira, ahakoa kite tangata maori, ekore whiwhi, ka wliiwlii, ano i;t ki in rawa niona, i roto i nga tikanga papai a lo Pakclia. Hcoli, e patai ana ic tnngatn, mc pewheu ho linaralii lioi -whakawhiwhinga mo ona tikanga almaroka? Tcnci auo, to liuarahi lici lakahanga wacwao mo tc tangata, kia riro nuii ai mona to taonga, mc to humario. i\a, I nitia, c nolio knarc ana tc tangata maori, o lenei inoiitcrc ara, ko to ratou kiiarctnnga, koia lonei. Na, i inaia, he iwi kopikopiko to tangata maori, kahoro o ratou inohdanga tuturumau,--ko nga whciiua hit whcnua piuitanga katilanga. Na tc ringaringa langata, a, lie wliunua rirouga mai no roto no nga parckura, a, kihai ano i roa. kna tikina mai ano o lo iwi nona te whciiua i tc inalaatanga, a ka riro ano te kainga ; no reira kilini hoki i whai—alitiarckatanga to wliomia ki tc whakaaro o to tangata. Na e tama, i penei ano to iwi o Ingarangi lima, i to ratou oroko kitcnga ako i to pakclia—ara—i "ga iwi mohio o era walii kc ako o Oropi rokohanga etc malau, c'nolio kuaro ana—ki hai iwliaiwlienua tiiliiruinau kihai i aha—na, no inuri iho, no ic ckenga atu o tc pakclia ki reira no tc mca ka nolm tahi ratou ka kilo o ratou kanohi i tc pai o nga tikanga pula mai o roto o tc wlienua i tc mca, ka oti.nci ratou tc whakaako <• nga iwi kua mohio ki nga tikanga pai o komai o to oncone i hacrc mai ai ratou. Na, akuauci, ka kite to tangata whciiua i tc pai o taua tikanga, ka niiiuuuina hoki ratou, kia wheratia he tikanga tahi mo ratou. Na, nolio nci nolio nei a, —na tc mca ano
ka iwi koiahitia, ka tango lulii i ngti liua o le wheinia, ka ii:oliio tike hoki ralou, c, Uoiano, mo inahi In wlicnun ki tc lingaringa ir.ngaia, ka kiia al, e, hniaonga tooncono— U'iki, i to 1110 a. c takoto noa iho ana to whemia, nut i\ai i> ki, he whemia tikanga; le whemia lakolo tan,—ka pa ano, kia kilca nga h'.ia o to kai, l;:i lika.—tena ko tnnni, ma win c keri to whemia parae, te whenua lakolo kau, e, he wiienua lakolo Itau, e, he wlr.iiua toiika. ' ?«':), ko te (n ano leoei ole mnori o lenei wkrutia. i mini, i le orokoiaonga niai o tc pakeha ki konei n.-t, roJtobiiia niai le tangaia \v!io:h:», e noho knr.re ana, e mho wehi ana kia niton whriknmnori ano—kiliai i whai ninliinga, kiliai i aha, ko in niiiiiga o le wheinia elakolo pakeha noa iho ana; e Na, i konei, ka tikiua hoki le. paki-lia, e lliiisi Hika kalaemai ki lenei whc.nin, ko le Ivi fua'nhi i kilea niai ki konei, ko le Iwi o fngaiangi; na, tikiua ana e Hoiigj Ilika, k:: i::e niai wliakanohoi.i iiaaeiiii Mini iho ka pa o ;":iou riiigai'ifiga ki le 0.-ieoiie ka whai lira le wliontia, ka kile le kanolii o tc inaori, ka iniharo hoki rttluu, a, katahi raioti ka iiiea i rolo i oialon whakaaro, e ke::i::o, ineuiahi ki le ringariuga laiigata, ka kiia ni he onconc le oneone tena, e lakolo kan ana ma wai e ki, he laonga kci rolo n teoiiL'-jiiL l . (Tera alu le realign.)
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540420.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 3
Word count
Tapeke kupu
573Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 139, 20 April 1854, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.