KO TE KARERE MAORI. Akarana. Maehe 25, 1854
Ko nga ritenga enei o nga kai tahi nupepa o tua iho, he whakahaere i te kerero kite tini o te mea i kitea i te roti o te tau. a te wahi e taka mai ai te tauhou. I pera ai, kia :il;i l.iliM nt;;i hum c p:ii ana, imr uya 1111.M 1: Mini ana, lua Uih.i ku-i 1:;%\.1!.011-(:iui;;\ |]i«: n;;a wliili iav.a ; mi ivira lioM l.a \\lnUarriva ni;a hum r ho ;ui:i. v.li.ihaU:iia in;a uioa 0 liku aaa. Kihai aim loiiri i oti i a nr.iloii i iil;;i lau laia paliiui! ;iki: iii'i ; oliia, 1.0 dl;.! lino lau wliai rawa ciii'i o .Nili Tireni kt> It' I .'•!■'»- Ko lc l»-,~), no kuiu.'i niaUiii i mra ai hip wiiakahatTO i konui It; korcro in;) a;a la:i. kia wawo ntja kui koivro to \viii,\!:i ki etna uica.
Ko nga (an in 11:1, kua pahure uke ni'i lie i;m v.hai rawa hi nga tangala kaloa, nga Pakrbn me ng:i tangala Maori; haunga ho!>i te k.ikenga haerelanga o to wlienuu ; li' riiinga i te wili ki nga wuhi i inpurin ft le i.ihnr.ibii, li; wbakanuinga o nga niaifi riwai, rue le mara larniai'U lii'i kai ma le kan mo ara alii. Na lo liitt o nga kai, na lr niii hoki, ka kilra mai te kaipuke ki le awa iiri ki lr ula kai alii hei v.hangai i te i;>;:; a, na reiin i niii akr ai nga kaipuke o lalcii a!.r. 1 liainuero is: - .* mil rawa alii nga piii.i- ilr lan IK.>r>. Ilr iiiciiwluikakoa rnri i !•• ngnl.an, a, ma konri, e whakala'.a i:;;:i tangala l.i lr alniwhriiiia. .M.- litiro laiou ki nga whifca kia :iia kin a ai lr kaki i:ga o lr lan IS.'!.") i (era lan, i I;-:.":). Mr limalaki lehokuhokonga <> l'oi Hakruu. Ko nga kaipuke enoi o reira "j." ; ko nga tana o aia " whaka-lipi-hau" Hi SO; no lr Will 18.72. Ko nga pirikaliu i ulaina inai i.JIHi; ko nga hoilio, 1-P.i; kahore ho kan; ko nga tangala ckc inai liih. I lr lan iS.V) ku nj;j kaipuke enei o('>; ko nga lana S7.m; ko nga pirikalm i ulaina inai 7r. I(); ko nga hoilio 182; ko nga kau "188; ko nga tangala rko inai -151. Ilc lau 18,72 l v o nga pnkr rcre atn i Akarana ki l'oi Hakcua, 21 ;ko nga lana -12o1; ckorc c ahri te (ataii i nga kai kaloa i ulaina c ana pnkr rngari, ko elahi mo whakuhuu. Ko lc wili, ■lKit'.; ko lr kanga, lOii; ko le papapa 2*>ti; kahore hr oli, kahore ho pare; ko lo 'arii muroko 17 lana; ko to riwai ko lr aniana 20; kahore he kapia; ko nga papa. liol.ihi miriona pulii, rono niano pihi. Kia tiliro ki le nninga haerelanga o rue' nira l.atoa ito tan IBsri. Ko nga wili, ;i!)i pnlirra; ko nga kanga 5000; kong" r'wjii 2021 lana; ko nga aniana -10 lana* 1.0 to kapia 51(1 tana; ko to papa erua miI'iona rrua ran riwa lc kau niano pntu, 7000 poro.
Ko to kako Inline o to lioko o Akarnna ki Moriponi mii atu. I lc l:»u 185'2 ki nga puke o reira i; ko nga <ana 709; ko nga 'angaia haere i ana puke -Hi. Iletau 18-25, V:o n;;a puke anga niai i reira 55 ; Uo nga tana O'j-27; ko njja tangata lucre niai, 497. 1 t«: tau lf>.V2 ko nga kaipuko o Akarana re re atu ki Moriponi II; Uo nga (ana 1955; ko etahi o t:ga kai ho kanga 121 ptihora ; ho pap:-, -2ri,*>l ; In: oti 2fM-i; kahore lie pare, kulioro he tarn, lie riwui 150 tana, In; aniana in! tana; lie papa 4(57,000 pulu; ko nga jiilii ;,s(i(). I to tan 1i). ; 55k0 nga kaipnko ivre am i Akarana ki Moriponi, 55; ko nga tana, (Mil: ko to kanga uia atu '2-2-22 pnlii'i'a; to papapa 21,08(1 pnliora ; ko to <>ii, <7:;'2 pnliora ; ko to pare 1147 ptihora;, Uo !<• tarn r.iaroko 55 tana ; ko nga riwai 1120 tana; ko nga aniana 01 tana; koto papa Uatii orua niiriona crtta ran ewaru to kau niano pulu; e.wliitu niano cwaru rua pihi. Ko nga kai i whiriwhiria niai lioi A\hakaatu i to whai rttwa o Akarana i nga tan 185-2 tangata. Mo wliakaliua kau atu olahi o nga kai i riro :ilu Ko nga nica ko ouoi kihai tie! i urn ki onoi ka oli to talan, lio rakau whakapakoko; lu: whare papa, lie toctoc, lie laralara wliaro; lie prroki, ho latira, ho hurn piiikahu, ho hero mo nga hum pii'i. kahti, In: wnhic, he laicpa, ho initka, h 0 taonga wliaro, he poaka ora, ho poaka toto, In: poaka paoa, ho tihi, ho pata, ho hinil, h ( ' ngohi |iaka, ho paitkona, ho kareli, he pa" raoa, ho hinil kakahi, ho hina tttktiporu, he liiako kau, ho hiako pirikalm, ho taringa pihi, he kapa, ho whotta tohora. Ko to hokohoko ki Ingarangi i cnei tau e rua whano rite ki to Poi llakona, ki to Moriponi. Ko nga nm o nga men o to tau 185-2 mo nga kai ino am mca ula atu, wlinno rite ki
,'i-2,00(W. Ko nga moa o to lau IS-*iri mn nua alii, Ko nga ulii o nga men o ia (an Ko tolahi o nga men lic-i tarilari mai i lo rawa, e wliiwlii ai nga kai ngaki wUcima, ko lo lir.i ou> kaipuko o lau ana kilo lalou awa, kilo Ma orauga mana, mo ara alii iiic.i. I Iciici lakiwa kua alma ko Akarana; kiliai i ponei mo lona rilonga tawhito ; ko lonci 1 i, kaipuko iitiuui V.i lo luranga kolalii ho uii'ii auo to kiiii ma ono. Na ka kiloa o nga laugala kaloa (o kalia o (o lioko, o lo ngaki, a, ka kiloa lioki lo wliairawatanga o leuoi wln-iiua. IN"a ki imoa, o hialiia ana nga langaia kia lai. haoro, kana o ngoikoro, ongari, kia Una lonti kilo nialii, kia aliiiwhcnua ki to langolango, i nga moa o wliiwlii ai kilo rawa, .Mo whakangalinu lonu kia liroliia pailia mai lalou o uga tini laugala whai rawa o nga wlicnua o ko am <• inca uoi kia uohoia a konoi lioi kaingia piimau mo raloll. Kua ki loa nci, na lo aliuwlioima o Ic langaia Maori Imiliui kalou ki la to I'akoha i kakc ai to inolii o Niu Tironi; olira mo lio moa o liaoro mai ana nga laugala wliai rawa o Oropi, mc a ratou moni. ka k\':ko hacrc ano to inoliiiioi kilo wliai rawa mana. Kolalii moa lioi whakapntiri i lo ngakau i i oto i lonoi lau, ko,to liora;>ralang:> o to ra i pututti ai nga l.ai o lo lau nci; n:> kona kiliai i iiui, nga moa lioi ilia .'tin ki lawliili In lioki ra lie (a;i raki tonoi, ko lo moa ia, kaua o uliakapotirtirwlia, cngari kia nganaliai! kilo r.atoko, ki to kokomo i(o kopura s " a rga v.aliio takoto mai uoi. Aliakoa limikc:.i(i ana (o kapaua i (o tikaka o Ic ia ; i (ohiiugia auo lo wili, mc ara atu kai. K uui ana lo wili, o tiui ana lioki ara atu kai. Ko nga ua tuku lion mai lioi wliakakalia mole lupu o lo (anilarii, ho tnoa lioki, ka lioki (<• ouooiio ki (oua liaiimakiilauga. Ka oca auo uga kai ma to kau i Ic ugaliuru nci, a ka liokia, tcuoi ki lona alma maori. Ho uui lo atawliai o(o Atua ki a (atnti. A, aliakoa okoroo piki rawa akt! nga rawa 010 tan 18X1 lo lau IS.'i,!, mo lo IS.'i.'i i maiaiigi noa ki runga i lo lau IS.'iiJ ; aliakoa kua taiapoliia o nga hilii o lo ra nga rauo ivaonga, a In kau ana uga raolioroltoroonga lualiii o to mara i knia pailia ra; aliakoa ana male, lie nui ano nga moa o (atigolango ai to riuga i lo lau nci, ho nui ano, nga wliakamauukaiiuknlaiiga mo lo liiuogaro, " ho ngakau langaia lioki, o wliakaaro ana."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540325.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 137, 25 March 1854, Page 1
Word count
Tapeke kupu
1,321KO TE KARERE MAORI. Akarana. Maehe 25, 1854 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 137, 25 March 1854, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.