TE KOROPUTAPUTA.
He tini ke a matou meatanga atu ki nga hoa Maori mo tera taru Whakarihariha mo te koro putaputa, kei pangia ratou ko nga whanau kei kai nui i rotou i a ratou; otira, e 11K111 (01111 ana ngaliialiiao icngakaukialiokia auo tc koroio mo tera mate kino, kia lioniu ano lie kupit wliakalupalo 1110 korc ra nci e lacn tc pclii tc kaha o ia laru ana puta mai. Ko to nica ia, kotalii ano (u tiknnga lici wiiakangaromo taua tarn, lici liimi, ko te okaoka; a, c takoto noa ana tend nica, nie ;uo umi ana nga langala. E akona nga tangata o hialiia ana kia niatau kite malii okaoka ; kci tc wliarc Tnroro i I'likckawa nga Ilata lioi ako, n, ka iiiatan nga langala, ma ralou 1: malii noa nlu ki tc kaiiignMuori. E arolia una inatou ki a koulou. c wliai ana niatou kia tan tc pui ki ruuga ki a koutou, 110 konci i tolic ai, kia atn wlinkar? igo koulou ki o malou akoranga, kaua nga wliakalupatotanga nci c \v liakakaliorciia.
No nga rongo puta mai i Hawaii, koin malou i lioki ai ki tc korero 1110 (c taru nei. E rim ana nga tangata o era molu ki nga iwi o Niu Tircir. Kua pangia (nun iwi clc koropnlapulii, a, inaiio ana tc tangata ki tc mate i taua tarn wluikamataku. I Ilonarurii 5000 tangata i mate : liirn ako. Kiliai i ata taea to limiii tc tangata i to liono oto mate, lie nialiikino tora.he malii mate lioki to tami i nga tupapaku. I taea ni to (ami, lie men tiki i nga pam-auru, i nga liereliero; keria ana ki le awn ponei mo le maioro pa, a, w'.iakalaka aim ki rolo ana lini inca mate, pula ana tc liaunga. I inca to Ivingi kia taliiitaliiina ngawliare oletaoiio. kei matomalG kaloa tona iwi lupit. Na ka oti nci ano tc ata wliakatakottf i tcnci mate ki a koulou, kia maliara al lo ngakan. Kia tolumga koulou/ e lango I i nga nialii kua oti tc wliakautu ki a koulou liei prlii 1110 tcnci mate wolii, a, kia niaiangi ako koutou i rolo i tcnci inca c patu nci i le inano.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540309.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 136, 9 March 1854, Page 2
Word count
Tapeke kupu
369TE KOROPUTAPUTA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 136, 9 March 1854, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.