HE PUKAPUKA POROPOROAKI KI A KAWANA KEREI.
Na Honetana Te tara he Rangitira No Ngatitai. He pukapuka poroporoaki naku tenei ki a koe. E hoa e Kawana Kerei. 'Teiin koe. Ka iitti laku aroha hi a koe Ilaere ra a pa! hacrc ki In. arnngi ! Hat re atu ton tir.ana i a malou ; nan noi malou i iiliak.arcre, Kuia ki uui ai la niatou amli.i i mini i a koe mi. Ilaere atu ra korna ko to tatou Pihopa ! Haeie atu ra i rungn. i le moana nui; ma te Atua k«:e e tiaki kia lite pai atu kou ki a Kuini. V. pa e to matou nia'ua, e te Kawana. mihi katt mao tuuaiiki ki mi tnranga 1 Ka riio ~ Kawana te arai o te kino ! Ilaere atu ra e to maton mi arai riii! Ilaere atn ra ki ton wheiuia ! . Na l« mea, kihai au i kite i tou haeieiißa, koia ka ntij uei talcti milii, me takti tangi. Me mihi tan atu, .Me tangi kau atu I te no', rrre n.ai; I tawhiii Kawana,— K arolu'.ia nei »! ,5 E J .1! liaerc atu ra i ruiiga i te aroha oto iivi o Ngatitai ! Haeie nlu, koivai i tnhu e hoki niai koe, ki a malou. Whakahua le Traiata : F. tangi > to iliu 1 * wbalti wbaVarert K ko» an.Ve rale 'raibo i te kupu. Male ana a roto ki .0 tan a le ran. Kihai i penti i tr.ku whanaketani;», i T» Huniupu c, kia 11 ilio taku moo kite wliarc. Ka toko kia mai....r, 'lVuei e te boa, ka kabakinn taku iti. A rere i le au o Kiiriaropimi. A tomokia ftln te wbare o Kaivana. l.'bia au te A tiii taku rangi, te renin o te Inioa ! A pa ki au, nui rrbakama non. i 1 lie tangi ano tcnei riaku. Kaore le arolm Vi a koe e la : 'lVrei aim ra e I'n, te liurt 111 i <• roto Ki ou lakaugn e, i nui i o raiini. 'i'alu mauu alanhai i to rangi ra. kei ora ana ! F. le nroba ! ka barurn ki tawbiti ; Te pne koia ki Waioti atu, Tou wairua koe te IIOM 11 ai ki nbau ! I hcie.i koe te here Taurarua. e! Kite oneone nui; be hikenga waiiua, no le Kaburangi. He ara wl.iti lion, inn matou ko to iwi • Mild nei ki • koe. Na tou hoa aroha. H« kiipu wliakahoa eiiei ki a koe na malou, (Signetl) Na Uunetan'a t« Tafia. Ki a Ka\rnna Kerei.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540225.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 135, 25 February 1854, Page 4
Word count
Tapeke kupu
415HE PUKAPUKA POROPOROAKI KI A KAWANA KEREI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 135, 25 February 1854, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.