Ko Te. Pukapuka Poroporoaki tenei
Niu Paremata, te hua 21 Tihmia, 8853. He huihuinga aroha na nga rangatira o NgaUNKNOWN o runga ote rangi kite tuku aroha utu ki a te Kawana, Haere aiti ta epa ki lou whenna ki Ingaranci. Whakaroiigo niai c nga langatao te ao katoa, kua puia (a matou uei aroha ki a tc Kawnna. No le rua tc kau ma waru o nga ra . Imihni ai nga rangatira Maori ki lioewaka, ki te kainga o teTahana te Papawaka, ki te'rapi* tik inga aroha ki a te Kawana nni, tenei tou ingna, huki atn. Kua puta mai ki a matou, i penri mete waliiiri le putanga mai o toil aroha. »ra, o ton hukinga atu ki tou ulu-iui; nni ai to matou aroha ki a koe no le me horc matou i kite i tou kanohi; ko ',-' m. hat-re atu to matou nrohn ki a koe i rung"" i t e til>a,i te pomi, no te men kahore anu to matou tunica Nu I'aroin ta, i poke noa i te kino; kuia i i ui ai to matou aroha ki a koe e te Kawana. Olim, kei tuiiri iho nei pi a i a kue puke ai to matou laone, no tc inea ka liro am koe ki Ingarangi, kuia i npurapu ai'nga raiiL'atira Maoii u Ngaliawa ki a koe, ta te men nau Imki i wiiiti ai te ra.ata, na le p; i oto talon Ariki o Ihu Kaiaili; nau lioki i mm ai te rongo ki Nni 'J'ireni nei, kuia ka nui ai to niatiiti aroha ki a koe. Kcin tenei, eto m> tou lioa aroha haere ra i runga i le rangi marielauga. Kntc arona tenei o ny* innkuptiua. a Waiiiiiaiangi, am, » Ngaliawa o ninga o te rangi, ko lona whakataiiki " le toki e kure e e taiigatanga i te ra," katalii ano le liuai o Nijaliawa ka tiihituhitn atu ki a koe e te Kawana, kn tenei, i lioki atu koe i • -o o iiga'painga, o nga rangaiira o Ngati....... 'lVna to NVatiawn aroha e kite ana koe, ko Puiieki'. ko \\ li,ik tu, ko Whanganui, ko Nu Pair mala. Ko le aroha o rtahi iivi, e kile nei maton i r.gi nups'pa. he mca whakapiri kau mai ki runga kite rilen.a oto matou arohaki a ko>\ e te Kawana, llaere ra korua ko tou hoa, ko Red Kerci. Ko nga ingoa o nga tar.g.ta ka tiihiluhia ki raro o cnri korero, na"*r.ilou tnei poroporoaki kia Kawana. Ko.tlnuiri Waiaua, Ko lhareirale Tuki, Ko le 'l'ahana Papawaka, Ko Raniera Niiaere, . Ko Hone liopiha tc Kekeu, Ko tc Waka Ng-rii. Ko Poharaina te Witi, Ko Iliaia te Keri-kuniara, Ko Wiieimi Kingi te liaiigitaka, Ko Ilohepa Huriware, Ko Hone ir Kira te Heke, Ko Tauiati ie Njalmrn, Ko te Whaitere Tinhvai Katalore, Ko Tailuha lfangikn>\ iwini, Ko Mntin le lluia, Ko 'J'aitulia Ngata.
__ Kong.i tangala ituki le rnroporoaki ki ate Kaiv.na. Ko te tohii aro ! a tei e. he taiahta ivhakatipn ki ip kura, ko tona o tens :akan, ko ll.aih tkerinai te ingoa. Na Wiremu te Alio'lm i ttiliit>>lii tenei ko. rem, raua ko Hone Meihana te Amoto. Ko nga ingoo enci, kolalii te kau ma ono. I'.
He wala'.a aioba kin le Katrana, Ira hoki ato ii ki Ingarangi. Kaore te arolia e hawea mai nei K homai ana ra e le koko-roro, M.iku nei c ririnqi kite uai roimata To kino e Kawatia, te wliai ko te reo Kia niiina :iln e no. i kouci. Ka pun ii- nrai He rake-tu-wlicniia I ivehca (an i, te hapainr>a mere Na Tarakainga ra, ki NuAuaraia* lit lakotoranga tiiliu Te ulianga i a te Piti. Ka mau i reira ' T.i ika-i -t.-ali ; Iliiriliia ki rnro Ki t'' mariiataii^a ll.i taka i nlukakore, Ka ioiuo mai e te lini. No mm ra e te rail Te ivh ikaralonca atn No to pari e koko Kite Hiiakahan rakan. Ka Lira mai tenei, Ka takoto kite whara 1 nioca ki le po, 1 konei Tama Mutu, lloake kite ao Kei tawhiti na koe Te .'angata i ran hang a iho Ki le tuatalii— Ka takoto i te marino. Ka in ahi nil Kite tini—i
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540126.2.26
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 153, 26 January 1854, Page 4
Word count
Tapeke kupu
695Ko Te. Pukapuka Poroporoaki tenei Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 153, 26 January 1854, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.