FANUITANGA. N'a Kanara lleuere •Winiala, h® lloa no rolo i te Ritnang.-t I\ua oli tc Wliakarangatira, ko tc Tino Kai-wliakaliau o nga Hoia katoa o (c Kuini i runga'i nga Motu o • Kin Tireni, && &c., c&. "jVTO Ic mea, kiia tuliiluliia ki ng.-i^Piikaputca ' Nui i(cl :S o nga ra o IlepAeir.a 15,»2 le wliakaaetanga o te Kiiini, kia waiho a Ta Ilori Kerei i wliakahoaiia nei Riinangrv Rangntira, liei Kauana, liei Tino Tiinmaki mo nga niolu o Kin Tireni, kia riro alu ki a ai, nga maun, nga tikanga, nga malii hoki, i whakaliuatia nci i roto i ana Pukapuka Nui, a, i karanga, i wliakaritc hoki, a te Kuini, a le walii e liaere ke ai a Ta Ilori Kerei, i nga motu o Niu Tiieni, c alici auo tc karanga letalii langala ia ia nci le malii ole Kuini, liei Ivaivana-liiariia mo nga molii o Nui Tireni, i te takiua eng iro atu ai aTa Ilori Kerci, itc walii e l-angona ai tc kupu ole kuini, a, e liro alu ki taua tan;;ata nga malii, nga mana, nie nga tikanga katoa o taua Kawana o te Kuini, alio lie mea Whakakawana, lie mea wliakalunmaki taua langnta cle K nj.iii pu ano. Nai ki le mea, kaliorc lie ICauana-tuarua, <i Niu Tireni i le walii c haerc ke ai te Tino Kauana rfie le Tiinmaki o Niu Tireni, ko reira tika ai kia kaiangatia te Tino Kai-wliakajuiu o nga hoia o ic Kuini liei Kawana mo te wlienua. A, no te mea, kua rere am a Ta Ilori Ken i te. Kawana, mc tc Tino Tnmuaki o nga niolu 0 Niu Tireni, ki Ingarangi i te 31 o nga ra o Tihema, 1853, a, c ngaro alu nei i nga mom o Niu Tireni ; S'a, ko nil, ko Rapnta Itcnerc Winiala, te 'l ino K»i-\Vli::k.iliau o 1 Niu Tireni, ka pa-mi nci, ka wliakapuaki lioki, kua tango aliau i tenei ra, nga oaii mo Ic wliakairinga mai ki runga ki altau i rga malii o iaua Kawana, o laua Tino Tnmuaki o nga Motu o Niu 'lirmi, n, ka kaianga in i an k nf a Apilia, ki nga Mini'a katoa, nli. koa Apilia maori, aliakoa Apilia Hoia, king i langa a katoa ano hoki c noho ana ki nga motu o Niu Tiieni, kia ivliakalioa mai ki au i rolo i tcjujj malii. mea lioatu i toku ringaring mea wliakatapu ki tc Nui o nga Motu oNii Tireni, i Akarana, i tenei ra 0 Ilanuere tc Tuatoru 1 te tail o to tatoti Ariki Kotalii Mano, Warn Uuu Riina le Kau ma who. R. H WISIATA, Te Tino Tumuaki o nga Hoia o Ic Kuini i nga Motu o Niu Tireni. Na le mana ole Kawana Anaiiu llikikara, Tino Kai-tuliiluli i. Ma te Atua e Whakaora a te Ivuini ! 11E TANGI MO lIAHKTI. Takoto mai llnretc i roto to liaka ili Kia koropuku koe te moenga anuunii No nga liau wliakalioki no roto o Kia tika c liinc ki tc ara kniti. -<!.■ -v-" ■ lie ara tika ra, le, ara ki a Ilw. i E uia mai koe—"Kowai tenoi e?" Man c ki atu "Nou ano ra No tc malii otc Atua." Ac! c! Na Hakuiia.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540112.2.13.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 132, 12 January 1854, Page 4
Word count
Tapeke kupu
537Page 4 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 132, 12 January 1854, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.