POROPOROAKITANGA KI A KAWANA KEREI. NA NGA RANGATIRA O ROTORUA.
I te Tarei, i te 24 o te Marama ka tae ake ki a Kawana Ta Hori Kerei nga Rangatira o Rotoiua. Haere ake nga tangata etotu te kau, olira, aru atu ana i te hiku o tana pahi, nga wahine Maori lokorua, tokotorn, a, na te malii paiiaun u raloii, ka tapoko kite iiohoauga o<e Runaima iu-i i loto ite wliare. Kalui Pake —lia, Pakeha kan to te vli ikaiiiim'ii<.a mi, eina nga kaliu Maori i whina ki nga pnkolmvi oetalii, lie taonga huatu 110 a ki u tf Kaunna, he loiin aioha na ratou. K uH'a una te tanga'a .Maori kia wliakakilea tuna i\ lukainal.ara, me tona aroha l lunga i te taonga, liannga lwk nga puputaiiga ake o tc uiolia i te puna o te ngakau. Ko Wircmu Maihi Rangikal.eke i \viiitiwliiria ete palii nei, liei k;ii korero. Mea atu ana ia ki a te Kaivana, ko te take i liaere mai ai eiu-i rangalira, lie kane inai i t" pu kaput a Poroporoaki ki a ia. I uiea ano liuki ia, ko to raluu oiiianofa leuei, kia kauae roa at'.i te uohoanga o te Knvana, olira, kia nliakaaro in <i auo ki tana kaingaki Niu Tireni. Korerorero ana, whakaritcrite ana i to ratou mea i liaerea mai ai ;i niauiala ! liaruru anV. lercoi te wltak.ihiiaiaiiga o te Waiata i te lim.itauga <i te pnk.ipu.'ra poroporoaki I alalunga te uaialauga; wliakanroha. ana le langata ki tenet rangi j kihai lioki i rangona le ngautlanga e kinongia ni'i ete taringa Pakeli.i. No Ic miitiinga o te waiata, ka limataiu tc malii i u hakarilea nr> Mailii, te kai korero, panuiiia ana e ia u. a korero o niuii mai o te tan ra, a, ata oti ana le malii i karangati.t inona. 1 ataaliu.i te turanga mai o laua tangala, umraoia tur.ii it' uhakahuatanga o nga kupti. a inaliara ana te ngakau ekote e penei te aim i iiiarutui a mai o te tini o ngi kai korero i roto i tc runaaga Pakeha. I te pmgao llans>ikaheke ki telalii ualii o te PukapiiKa Porupuroaki, niulii pn;—tangoliia an'i tc kaiiaka i uliia l;i a i.. koivoa atu ana ki nga uaeuae o te Kaiva- | na takoto ai, mei reira, ka mar.uiga mai i tuia | pito ote wliare tetalii r.mgalira mete topuui, hoalu aua ki rungi ki le uiea kua talo.lo ra, , kaupi.'hi ui. llore he kiki ote tangala i loto i { te palii, i tenei niaiitm aro!ia ki a te Kaivana, | ivhakaponruru tonu tc matao te langata, a, tangoua rawatia akc te k'kitanga, lie hokinga na Maitii kite whakaoli ile korero otc puka- | puka ; te hiku iaiva o emi mea, koia kei te tail.:! i te ivliakainultinga. K liaere nni aim le whil.aaro i roto i nga , kupu o tenei Pukapnka Poroporoaki; a, kia, I roa le ivliakamaharatanga, te maliinga, ka ata ! lite nga tikangn kite reo Pakcha. K'j tenei, ! Jie nui pea nga painga or. to i inaliue, no te mea. c rere ke ana, nga tikanga o te reo Maori i to le Pakeha. 1 perate r.uve o te hokinga o te pahi me to ratou touiukanga kite wliare. Te pulaiiga ki waho, ringaringa ana ratou ki ate lva\vanu,tuiigou maire una,i puta tukilahite tangata i te pakarutanga mai. NXate nui ana tu tangata kingakupu i whakapnakina, ki tc arulia hoki o enei raugalira mano whciiua — TE J'UKKrUKE I'OUOPORO.VKI.
Hacre ra e Koro i te ra e whtll ana ! Ifaerc ra c te whakninarumatu o l/enuku.' Kei ao ko ten, K> a taratara atu c koc, Taraura lu kei hau.i i te mahangaroa Kiipji ic Jiua i ic iua, Kei tic kci hoki akc To koiwi ora kite ao, hu * H Hoa e Kaivana Kerei— Ka tukua atu koe, e te wliarc korcro o ng\ mngalira o tenei mutu o Aotearna, ara o Rotorua i runga i te aroliu, li Kawana, kei mea koe, lie arolia ft riinuku te aroli.t mini, kao, no te whatu inanaiv . ton (I. Ka liua lioki ra i pni ai te ngakau, liei A tan akc koe ma inaloii. Ten a koia uliakarongu iiiai. I to iva kao'e ano nga Mihinare i tae mai, iili te nlmnliemia.i iti tepai, he nui te mangere, lie nui to kino, i kuare katoa j latin no. anate Ram i o te Alua, imir>matomt me tu aw.itea. Muri atu ku Kawana llopihona, ka rongo iti kite vvehi, mari atu, Icj K>uana I'itiroarite talii. Tou putanga mai e Kawana Kerei, ano tou rongo, me he Ru e kume ana tae ana te rongo ki waenga ki nga taku tai o Aotearoa. I puta mai hoki koe, me e rua i ton xvaha, koia teua ram a e rua,ko to te Atun, ko to tenei ao; tote iitua, ko te whn-
karitenya i nga Kura, i nga whare karakia, i whakatfpeiepe touu o te Hahi mahinga iakoe. Kotote tinana, ko te wh ikawhiwhinga kite aim whtiiua. ko te ivh.ikaritenga i nie3 c wliai raiva ai ti'nei uhenna, ko te wl'akamoliiotanga kite k.ii, ko te uliakaaturanua io te 110 ki a wliakareiea Oti ana fnei inea e rua i a koe, 11.-1 ko nei matou i niea|ai kia koe ano, me he Minita pai ote Haiti. Koiu matou i liua ai ki a koe hei .'iigoa — Ko nga Ilongomia, Ko ngr llonore, Kong* llo.ttauga, Ko te Aroha, Ko tc Ata-".hal, Ko nga Tohutuhu, Ko Rahuitiakl/ Ko te lUpa» Ko nc* lloitgokahaa. Ko w Moiritanga. Xii ko nci matou i mea ai, ki a noho koe, tilia koa kna toil noho ki a an latnatiki. To korua korua ko tc Piliopa ka haeie auaki*, ka uoho niatua kore Aolt'aroa. Tu.i Tna! I te otnoro I te Oromra, I ttikituki-% Ai koe ' I taitaiaai koe! Oi! Kiri Tangaroa, 'I ere te Nuku nei, Tme Angaia, TtiMrn, Ki tenet manuka! purui o taring.l, Kia turi. Kia mri. Knli'i', Kei ivlukarongo Ki tc koicio ill. Ko tc kmctoiti, Ko tahuhunu Ko tahurcre Ko tc hau aill * TutaUina ite iwi, Tutakina i le toto, Tutal-ina i tc uaua. Tutakina kia u. Tutakina kia man, I'cnci te rangi ka lutaki Ttnci tepapaka ruruku. Kn te war pum i piar; nt*i, ka poke, nil te ua ote ranyi ina kite whenua. ako wai ra hfi tua kia \iuki ai ?--- Ttia! Tvia ! Rangi nui, Itat.gi roa. Hangi pouri, [Ungi potango, Hangi whetu »na, Ki kona koc tu lual al ' Me to ihl, Me to mana, Me to luiruiilu* Ka whanatu au Kaaukaha i 1 te rangi;— * Ka whanatu Ka purupuru I iciangiiTumat i te rangi Ko koc kci itri ! Tmnata te ratifii j Whakaamohia teaoki uta, Whakang.iwariiia te ao U tal, 110 nui he Mtu!
Me he pufeipuka tiki mai na Te Kuitii ki a ko*, hatrie alu ; tena,nau aao ;e noho, kaua e u Uakaliawea ki a au tamunki. K hinea.haku. True! taua, Tc whakahua nci. K kimi hoki ra, Mahi ititetangati, I ike utai itewak*. Nana i hn mai. Koto loki uii, l»uaki ki le *hare» Tcnci rail ko tc kaittka, hu louute ken-. K i le rcrc mo.iri Tea'. olU|u, Ki a whakakiiangl 1 le ihunu 5 Meikip.ikipa moaku mM. Te rau ako titia 1 te nui n-ltaii^t. Kali auo ja Ko llt'i huiu riti. Hoi ati.ui uri, 'l'aita whcmta» Ki ic llikuwai Ko Tamalharoa. Wli.ikaaro ihn Vi te u; Ko ie ora; hu J K lloa, kauaetuhe I:i te hacrc;—nau mai c nol.o, Ka he*a fe n/jakau, I oina launwani? He lau e man tonu t K kure e tuia, B te knpu o lawhin. Hci tnkorau, Kia wclii ai ? I'* lama e ! Kaore lie heuvhai i te kaiva o te wliare nei, I'hi ki le pmi! T.iuhi ki lahuhul Ki utanui oie whaie, O Tan^aroa! Uliia to ruate mea ! Taia le rangi! Tupu te langi; HnaU he trunawa, Tc uhi. Ka uhi, Ka rawe Ki tana vvhihrha. Kke—Kke« Eke Tauj-aioa; Ckepinuku Hu ie !—i'aikl, e I E kore to wakae puta i te hau o It moana, na Voa r.i, tenei te awa.
Xgaru tarawa, ; NjjafU putufuW* . k, . ; Horahia mail \L_fc Marino kato, 't ijEr* I tuai llawaiki! ■ I NVcro atu t.Au tao nei* ~j Ko lluaki n iku. - Ko lluaki Ko nua-l'wehca. < Takttaki lu tehau, | t rlri inai nei, E rotu mate ( ' K rotii aio!—he. t Mou; «, 1 Ngatoro, e« Kawau, e. Toroa, c, Kuroca inal to hoe. Me liotu kite whetu. Me hotu ki le marama Ka turuturu o tarings, Kite hua mai tc tao. I'orututia! llui.'kawa! lie! Ka tohe ana koe ki to haere, e kore koc nroha- No Poneke, ka purutia mai koe, a, e pupuru nei npa hapu o Aote,ro:ii a koe aki anoho. Kei te wernveri koe ne? Karioi e;—haere ra; Tiipiihikura eto Karioi. Kite rangi e hoki ai Karioi ;--ka riro Karioi. Mc tuku kok«. Me kawa hokc, Ki tc tai u Matirau ra c' Hoki koka, E lae ra koc KI WaiariW,— Ilokiinai! hoki mai hoki. Ko nga ingoa o nga rangatira i whakapuakt atu i nga mauaaki a nga rangatira ki a koe koia enei. A,na ratou ano hoki enei ture e whitu i tuku atu ki a koc ki a mate nuitia. Ko nga tohu teiiei o nga iagoa o uga rangatira i pupuru i a Te Kawaua kia noho, ara, ki a hoki mai i fugaratigi. Tcrate pu kohu, c ! Tatihareana mai, Tc tara kite maunga* Titotiro kau au, Kcl whearae i Ho mai e Tiki e, i. Ho mai e Tiki, Te horo otc paura. I'ulp'a mara! Ko to tatna i. a, e,i» Ko raS c Tama X* kite whetiko atu, Te mala rerc pukuf Nau mai etc hoa, Ka whakafuhaero Ng* papa wtou-kuia I roto Murupu, e, i. K kore taku ipo c, hci Ki tc kaltu Maori. Me whakapuiukoeia, i, Mcwhakaputa koe, Tc kahu o Mercatu fehuial Ttrama e) Tc toroa 1 tc inoana, Kia pal atu koe, Te haere ki raro ra; A'ia powluri mat, Sici o inatua, Kia noho inai c! J te roro o te whare, Kia inaraina.e! Tc whakatnat* Ki tawhiti Ki x au etc hoa Ki a uaiho k«>e, llei kutnekumemai. Mo te ka-ho pu c, |, llffi nui mo te,au, u ,e. {Sißid) L'ruera, renin, Kahawai, Hopau l-araont, Ko Nga-Moni, Kiorc, Wtremu Katene, Hori Ilaupapa, Waretinc, Pini Te Korckorr. Ihjreira, Pikau, Marino, llohab, Tc Rakau, Te Rokc.HE I'UKAPUKA POROPOKOAKIA Ri A KAWANA KEREI. Na Hori Te \Yaru me ara atu Rangatira, o Rangiaohia, Waikiito. Kanuiaohia, Noliema 3S, 1853. E hoa e Kawaua Kerei, Tena ra ko koe. K;: nui to nialou aroha ki a koe, no te niea, lie nui ton atawhai a niatou. Ara, ko te nliakaiiui i a nialou, ko te tukuiiifn mai P nga K.ai"Wiiakaako mo a matou lauiariki, kia whiuhi i 1010 i o ratou ngakau kite pai. E koro, o Kawaua! Haere atu ra ki tau kainga, ki Ingarangi. Kite pai te Atua, kia noho atu koe, e pai ana; kite pai te Atua kia hoki mai koe, hoki nni ra. I\ Kiiiiii!—E Kuini Wikitoria! Kia aroha mai koe ki a matou. Ileoi ano. (Signed) Hori Te Waiu, Turimana, Tarakaka, Te Wharaunga, Ngahape, Manuka, Tate Te Warn, Wireinu Tumohr, Romaiia, 'Jo Kingi, Te Munu, Tcmari, tlukopa.
HePukafuka Poßorouo.Mtt iti a K aw ana rau.» KO Kuill Keuct, NA TbKETIMANA Tk KIWI, Kl> CJtawiiao, Noema 20, 1853, 12 hoa e Kawana ICerei, — Tena la ko kue. E kui c Mata Kawana, — lena ra ko koo. £ hoa ma, Uaa r* koiua,
lie nui toku arolm ki akoiua. Kua rongo au e I • ere ana korna ki IngaiaugiIleoi ano, lie waiata tenei naku. Ra to |iiikoliii, Tairi ana mai, Te tara ki Waiteinata; ICia tangi atu au Me abate tnakau ka welie? Talala rawa koe, I tiikn tiuana nei. llilia tenei ngahiui ki Tairi. Keilioki te iminako II nri atu ai an. (Signed) Na le Kclimana Te Kiwi no Ulawliao. Ki a Kawana Kerei raua ko M.ita Kawana.
Pt'KAPt'KA PonoronoxKi ki a Kauana Ivfrti, na Wahena Ki .vimuat.mii, mi: aha ato HaKG ATI a A O \VIIAINUAHOA. H 11oa e Kawana Keroi, —■ Ten ara jco Uoe. Tenei ano taku korero. Kia rongo mai koe ki to niatoti aroha ki a koe, (a te inea, ka liaerc koe ki ton kaiuga. iWau ano te wliakaaro kia luliiluliia mai lelalii pukapuka ki nga tangata o Niu Tireni. Akuanei, ka ha;re koe, ka nui pea te raruraru kia tiialou, liei. uli.ikarongo mai nioti i ton kaiuga, ta tc inea, e uliaUaiuaroinia ana inauii e \V;,ikato. Na konci niaton i nica ai kia poioporoaki atu ki a koe, ta te inea, ka llaeie koe ki ton kainga, l;a wailio niaton i konci pokia ai e nga ivvi o Potatau. Ko tenei malii e lakoto pakekeiui/i runga i to inatnu walii i Wliaingaroa. Ka haere nei koe ki to kaiuga, katalii pea kapuaie tekitm ki W'liaingaroa, ta t<; inea, ka riro koe tc kai Tiaki o nga liipi o nga Kali. Kite inea. ka taka te liipi kite poka. ine pellea ra e lioki akc ai I ?. la te niea ka riro koe te kai arai 1110 te kino. Tena ko teni'i, ka haere marania koe, ka wailio ponri inaiiiu. Heahakoa, ma te atawhai o te Atua c tiaki. Ko to niatou nei aroln tenei ki a koe e Kawana Kerei. lIK WAIATA NA M VTOU KI A KOK. E inuri nhiahi, T.tkoto Ki tc mocngt; Tntoro ana mai. Ko ton ivnirua tonu : a hewe an, e, Tenei kei le no; Whanake le wliakaaro. Me tangi nui k«>e, Tct .tifii « Uikiiiki. Kia Imki mai ai. lUT.ikoe tctant. lie ptihi koe naku ; lie ijio kite moony*, N'aku ra i kau. Ka muiu to matou tamri ki a koe. Ko nga ingoa o nga U.ingilara o Tainui. (SlgncJ) Te Wnicn.t Kiwilmstalil, Tc Knk.i, ,Tc Weteni, Te Rewcti, Ihiimon.n, Knnaia, T« >aw*. I rctiiin A ni» 1 Hone. M,.iuhi| Nikon T e Ujr' v T c Il ;i i.it»4. T^ukaw.l, Taine Turn.
1115 PUKEPUKE POROPOIIOAKI, KI A KAWANA KKHKI.NA NRA TAMARIKI O TE KURA, O TAURAIfUA.
Tipena Kura, Taura'iia, Tihema 22, 1553. E te malou ALitna Aroha e te Ivawatia, — Teuakoc. Ka nui to malou arolia nlu ki a koe, no te nica, ki mii ton arolia ki a tnatou. ki nga tanijata Maori. K pouri ana o niatou ngakiiii mo tou liaerenga. Ma tc Atua koe e arahi l runga i tc moana nui liners ra .3 to in.itou Matua arolia, etc Kawana, ki Ingarangi ! E ko.e e inula to matou aroha ki a koe. K wliaknpai ana mat«u katoa ki a koe mo tenei wliare nui. Ka haerc ano o malou whakairoki a koe. ki Ingarangi. Kite pai ou wlianaunga kia hoki mai ki a niatou, me hoki inai. Haerera, <■ to matou Matua! —ll.iere ra ! lie Poroporoaki tenei, na matou ki a koc, no te mea kua tino meinga koe hei Matua ki a matou. B Kui e llciri Kerei!—Tenakoe. K.i nui to malou arolia atu ki a korua. E to matou Malua ! - Heoi ano; ka mutu, Na ou tainahine aroha na nga Kotiro Maori o Taurarua. (Signed) Hara Hamanu, Pipl n»nnakl, An! Kane, Marala Anatu, Mamikau, Katarina Wiremu, Huhia Rantera, Kararaina Kopa, Haraea Kcrcopa, Wera Ilaharuhi, An\ t'utena, V-traea Puhuog*.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18540112.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 132, 12 January 1854, Page 2
Word count
Tapeke kupu
2,534POROPOROAKITANGA KI A KAWANA KEREI. NA NGA RANGATIRA O ROTORUA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume VI, Issue 132, 12 January 1854, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.