WIIAKATUPATOTANGA. E pamiitanga tcnci kia rongo ai nga ta* ngata kaloa kia kaua c pokanoa ki (c laliulaliu i nga rakau, ki tc kcri ra nci i nga ka|iia o cuci utara c lakolo inai nci i Ic awa o 'Wlianganiaire, i teKaraka, te 53, te 3i. ic 42, te 43. no ic moa ka rokolianga ki ia walii c tutu ana, ka wliakawakia ki tc ritcnga o te Turc. Henry Vircoe. 'Taotaoroa, Tilicnia IS, 1833. WIIAKATUPATOTANGA, K Panuiianga lenci kia rongo ai nga tangaia katoa, kia kaua c pokanoa kite (aliuialui i nga rakau, ki tc kcri ra nci i nga kapia o cnci inara.g takoto mat jipi ric awa o \Vlianganiairc, i Ic Karakn, tc 14, te IG. no tc men ka rokolianga ki era walii c tutu ana, ka wliakawakia kite ritenga ote Turc. Ingiuu Stiievens. Taotaoroa. Tiliema 15, 1853. KO TE K A HERE MAOllf. E r.m ana te Kareiie Maori kite whare o tc Wircinnliana, raua ko tc Wiriliana, i Akarana, i nga Taite—kotaiii Taite c kapea ana i nga wiki crna. E torn k u<n li:>i utu mo tc Nupepa kotuhi Ko tc utu tcnci mo nga kupuctaia ana : Mo nga rarangi e waru 2 6 Mo ia rarangi, mo ia rarangi muri) 4 inai i nga niea e warn { E wahia ana nga utu mo tc tainga luartta. Mo te tainga kite reo Pakoha, nic te reo Maori enei utu. Ko nga Pakcha luku korcro mai kia taia—ma ratou ano c wliakainaori.
K O nga titliiluhinga katoa otonci Nnpppa Ivd.i oli te :i|)ili kite ingoa o tcliihi o nga Apilin oic Kawanatanga; kia niolilo ng:i (augaiu katoa, na le Kawanatanga pu mm korero. IVa tc mana o (cKanaua, C. 1.. Ni'gest, Kai-iuliiailii i nga moa o tc tangata Maori, PANUITANGA. nE mea atu tenei ki nga tangata Maori whai Kaipukc teni te lakolo npi • wliarc tuhituhi. nio nga mca Maori, ng< puka Katiinauilii, mc tiki 110 a akc, ckv wliai ritcnga. (Signed) C. L. Nugent, Kai-tulii ki ic tangata Maori. E pannilanga tcnci kia rongoai tc tokomalia, mc tukn mai ki tc kai-tulii ki nga tangir j Maori nga lickatoa e wliakaritca ana ki tc turc, kia akona ai ki nga ritcnga e tika ai te kawc i aua lie ki nga whare whakawa. (Signed) C. L. Nugent, Kai-tulii kite tangata Maori.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18531229.2.19.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 131, 29 December 1853, Page 4
Word count
Tapeke kupu
389Page 4 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 131, 29 December 1853, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.