KO »ga I nliiltiliinga kaloa otonoi Xupopa Kn:i (Hi lo apiti kilo ingoa o lotahi o nga Apiha 010 Kawanatanga; kia lnohlo nga langata kaloa, ii;i te Kawanalanga j>ll ana korero. Na te mann o to Kaunna, til )•! Kai-uthitiilii i ngaincao to langata Maori. PAXUITANUA. IF K mpa nlu tonoi M nga tang.Ua Maori 3 * wliai Kaipuko loni lo laUolo noi i in wliaro liilillnhi. n.o nga inca Maori, nga pnka pnka Kalimauilii, mo tiki no;\ ako, ekorc o wliai rilonga. (Si-nod) 0. L. NIt.I.NT. Kai-tulii ki (c langata Maori. 5 J IJ pnnuitangn tcnoi kia rnngoai te loko- - ' inalia, mo luku mai ki to kai-tulii ki nga langa Maori nga liokatoa o wliakaritoa ana kite (lire, kia akona ai ki nga rilouga o lika ai li: Uawc i una lio ki nga wliare whakawa. (Signi'il) C. L. Kai-tulii ki to taugata Maori. II EI lIOKO. r S"IiHA Kaipiiko tero. Kaiptikollanga J pai a It AX.I M MIA II inr ana taonga katoa. lie revva talii l i lana. Anga mai kai a J. Kinnimi, Wosl (Jui'en-slrool. Aukarana, Okctopa ii, 18.">3. Wliare tiiliitulii ki to langata Maori, 5 o Xoema, 18,'>3. ?/ IIIAHIATIA ana lio Parakomolo kia ' ' liaoro ki Turanga nolio ai, inaiii ai; lio imi ano to mall) noa ilio o roira, otira, c wliakaao ana to Kawanalanga, ma ratou o inii tana langaia pain rino, ito inalali, i pnnoi ai to Kauanatang;', lio men kia liaoro ai ki tana kainga totalii lino langata.
John Gu.(NT Johnson, Mo tc liai I'.iiiitulii Hi iiga langain Maori. AIAUL'Ii NOA, KI TR TI, ki Ic ara lika ntu r:i nri ki Uoimicra, • tc Wmelci, i ic I I o Ic Maraina, lie Tak.u k;ik:ilut Camaili, ko ug:i luonga oni'i o rolo : 2 Koli Mangu 2 Koiima .Million 2 Tarau 2 Tarau l.ara ke 2 Takawe. Ki tc kitea cnci mna n to langnta, a, ka niamia mai ki to wliure o Icnei nujiopa, ka riro uiu lie iiLii. licjictcma 22, 1853.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18531215.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 130, 15 December 1853, Page 1
Word count
Tapeke kupu
328Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 130, 15 December 1853, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.