U;iit>;t olonei Nupopa ;i to ingoa o lotalii o lalanga; ki:i inolilo j Kawanalanga pu ana C. 1.. NIT.KNT, li i n''a moa o to'langata Maori. I'AXUITANfiA. KR moa alii lonoi ki nga tangata Maori wliai Kaipuko loiii tc lakoto nci i Co whare inliiliilii. mo nga moa Maori, nga puka pnka Kaliiiuuiilii, mo. tiki noa ako, okorc o wliai rilonga. (Signoil) C. L. NIYIF.NT, Kai-ltihi ki to tanxala Maori. ITK panuilanga lonoi kin rongoai to toko- ' inalia, mi; (iiku mai ki to. kai-lulii ki i', kia akona ai ki nga rilonga o vc i ana ho ki nga whare wliaC. 1,. Nl'cf.nt, Kai-tiihi ki to tangata Maor ?. lit tc Wlinrc ole llaka, Kai noko pu- ' *■ kapuka, tolalii kororo i rolo ito reo Maori, 1110 nga kino ole liaurangi, le inalii wliakauoa i tc Uatapu, mo. ara alii l\o,—e hake liaere ana cnoi kino i rolo i le tangata .Maori, — Na ti; Hkwkti, Kai Wliakamaori ole Kawanalanga. To take i tiihiliiliia ai tonoi pukapnka, liowhakaa tu ite pai mo nga tangata Maori; orna kapa i karangatia ai lioi littt kia ngalian ai le lioko o i-alou. Ko nga ntu mo nga inca e liokoa ana ka riio atu mo tc kai ta.
KOTAHI TK KAU PAUNA MOM. lIK I JITli.
T,' U.\ rirn i 10 Inline lolalii piirangn Wa- & *■ hie, lie. piiranga inii, i lo Wharau Kawakawa. No To Kukii to Pakoha c noho ana i Kornrurcku, a ka hoptikia lo kai laliae, ka korerolia ranei kia liopukia o lo kai liopu, ko I'cica ulna ai to kai \sli:iUn:ttn, tokaikupu rauci ki nga nioni kna kororolia i riinga ake net ko talii to Kan Patina. Kororaroka, Itiirai ■*>, 18.'>5.
5 r O in Kai Iloko tonci, mo tc **■ utn lino nui rawa. Ko TE NeTAMA.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18531006.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 125, 6 October 1853, Page 1
Word count
Tapeke kupu
294Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 125, 6 October 1853, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.