NGA KAIPUKE.
PUKE RERE MAI. Hepetema 20—Hine Piako, 10 tana, no Piako, 2 tana poaka, 2 tana poaka paoa, ½ tana riwai. Hepetema 20—Maori, 10 lana, no Hauraki, 2 tana wahie, 2½ tana kapia. Hepctema 20—Mere 13 tana, no Aoica, ho tangala eke inui. Hepctema 20— Encwa 14 lana, no Waihcke 28 tana wahie. Hepelema2s—Arikihana,sG tana,no Waiau, 150 aka kaipukc. Hepctema 24—Nanihi, 22 lana, no Afatakana, 10,000 pulu rakaii, lOOpou, 200 kalio laicpa, 20 tana wahie. Hepctema 24—Wliakamala'ii, 14 lana, no Waihcke, 23 lana wahie. Hepctema 24—Uaiha, 42 tana, noTanranga 1,200 pnliera wili, 100 puhcra kanga, me nga langala eke mai. Hepctema 23—Kaiana, s2 lana, no Whangaroa, 8 kau, 4 tangala. Hepctema 23—Pani Konra, 17 tana, no Hauraki, S3 poaka, 23 puhcra kanga, 1 lana kapia, 50 heihei, 20 kclc riwai. Hepctema 20—Korokcrawe, 20 lana, 22 tana walu'e. Hepctema 20- Paranilii, 20 tana, 100,000 taratara. Hepctema 20—Irihapclc, 40 lana, no Waiau 27,000 pulu rakati kani. Hepctema 20—lnianu, 273 lana, no Whangaroa, no Tokcrau, -130,000 putu rakau kani, 410,000 tocloe, 500 puhcra kanga, lie taonga noa. Hepctema 20—Kakewiru, 130 tana, no Mcriponi, he taonga noa, 11 langala ckc mai. Hepctema 27—Wircmu, 20 tana, no Tairuru. Hepctema 27—Hare I'araihi, It lana no Whilianga. Hepctema 28—Karcre, 23 lana ko Tatitari, no Tokcrau, 2 tana poaka paoa, 48 kalio poaka, 20 peke pua lam, 200 pulu rakaii kani, 3 kalio taonga, 13 langala eke mai. Hepctema 20—Peneha, 222 lana, no Mcriponi he taonga, 17 langala eke mai. Mipetema 50—Hohepa Percha, 073 lana, no llauana he taonga noa iho, 130 tangala ckc mai. Hepctema 50— Wuiinakuiii, 10 lana, no Tokcrau, 10 lana kapia. Okctopa I—Merc, 23 lima, no Waihcke, 10 lana wahie. Okctopa I—Hiuc Piako, 10 lana, no Piako, 2 lana huka. Okelopa I—Kororareka, 17 tana, ko Pacrau tc pune, no Tokcrau, 14 kaho (3 tana) liiiiu loliora, 4 tana kapia, 2 lioilio. Okctopa s—Korokcrawe, 20 lana, no Waihokc. 20 tana waliic.
Okttopa 3-Napi, 17 tana, no iSgunguru, 1000 pulu rakau. Okctopa 3—W'hakainatau, 14 tana, no Waiheke, 23 tana wahie. PLKE IIKnE ATI). Hepetema 22—Maori, 10 tana, ki Hauraki, I peke taonga, 4 peke links, 7 poke taro, 1 paiere ho, me ara atu, mea. Hepetema 23- Hine Piako, 10 tana, ki Piako, I peke taro, I peke huka, I peke raihi, I peke paraoa. Hepelenia 24—W'hakaniatau, 11 tana, ki Waiheke. Hepetema 24—Toropini, 41 tana, ki Turanga, I tana htika. 1 tana tote, 2 kehi liini, 10 takai laonga, i kaho tupeka, 4 kehi putu. Hepetema 21 -Panitomn, 12 tana, ki Waiau 4 peke raihi, 3 pcko huka, 3 peke paraoa 1 peke paraikcle, I paiere hale, 2 kehi laonga, 2 peke taro, 2 peke tote, 2 poiiaka toki, 7 langala. Hepetema 20—Koroke Kawa, 20 tana, ki Waiheke. Hepelenia 20—Paranihi, 20 tana, ki To Weili. Hepelenia 20—Moa 230 tana, ki le Kawau, 20,000 putu rakau kani, 3000 toetoe, 8,300 toetoe, 8,300 taiepa, 7,300 pereki, 100 puhcra oti, 2 langala eke am. Hepelenia 27—Airangi, 14 tana, ki Tauranga 1 tangata eke atu. Hepetema 27- Raiana, 22 tana, ki Whangaroa, 4 tangatallepolcma 28—Naiara, 22 tana, ki Hokianga 10 peke, 500 raihi, 1 peke huka, I lana ropi 2 ipu hini, i kehi hini, 3 paiere ho, 10 peke tote, 7 peke taro, he laonga, noa. Hepelenia 28—Pani Koura, 17 tana, ki Waiau, 0 peke raihi, 0 peke huka, 3 peke taro, 1 takai laonga, 0 tangata eke atu. Hepetema 29—Hare Parahi, 18 tana, ki Motutapu. Hepetema 29—Imaiiu, 273 tana, ki Meriponi, 152,000 putu rakau, 300 puhera kanga, 1 tana poaka paoa, 42 matapihi, 32 tatau, 4 kehi moenga, 6 kehi hopa, he taonga noa, 14 tangata Hepetema 29—Hakerewhi, 196 tana, ki Mercponi, ki Hirongi, no Manuka, 2V tana poaka wbakapaoa, 1 kaho liinu, SO poaka, 10 tana riwai, 100.000 putu rakau I 2,000 pon kaho taiepa, 373 paiere toetoe, 432 paiere taratara, 18 tangata eke atu. ' Hepetema 30—Angangakahu, 23 tana, ki Mahurangi, 2 kaho taonga. 1 kaho piwhi, 4 peke paraoa, 2 peke huka, 4 karona waipiro. Oketcpa I— Mere, 26 lana, ki Waiheke. Oketopa I—Hine Piako, 10 tana ki Piako. Okctopa 1— Karaliluri, 240 tana, ki Mcriponi, 30,000 putu rakau. Oketopa I—Arikihana, 30 tana, ki Waiau. Okctopa I—Karere, 23 tana, ko Hcmi Tautari, te peno, ki Tokerau, I keke tupeka, 30 peke huka, 10 kaho pihiketc, 3 peke raihi, 1 keke nriraihihi, 2 peke, 7 kehi, i kaho, 4 takai taonga noa, 4 kaho rama, 1 kaho parani, 10 kehi, 1 kaho, 24 pounamu ere, 58 kahopoata, 2 tana paraoa, 00 hiako, 20 takai taonga, 13 takai taonga, C tangata eke atu. Okctopa 3—Orawhara, 20 lana, ki Waiheke. Okctopa 3—Whakamalau, 14 tana, ki Waiheke.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18531006.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 125, 6 October 1853, Page 1
Word count
Tapeke kupu
767NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 125, 6 October 1853, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.