KO nga tiihitiiliinga katon o tonei Nupoi kua oli le apili ki le ingoa o lelahi nga Apiha ole Kawnualauga; kia uiolilo nga langalnkaton,n:i le Knwnnnlnugn pu nun Na le nuiua o to Kawana, (',. 1.. NIT.KNT, Kni-tuliitiilii i ngn mra nK inea :i(ti leiici ki nga (nng.iln Maori wliai Kaipukc leni le Inkoto nci i lc wlinrc liihilnlii, mo nga men Maori, ngn puka pukn Knliuiniiihi, me liki 110:1 nkc, ekorc c (Signed) C. L. NIOK.NT, Kni-luhi kite taugata Mauri. innuilnngn tenri kin rongoni lc tokoaha, inc lukit itini ki tc, kai-lulii ki ga' .> Maori nga hckalna e wliaknrilca lc lure, kia akona ai ki nga rilenga n li' kawe i ana lie ki nga wliari. 1 w/iaC. L. Nrr.r.N r, i lc langata Maori. KKI le 'Wlinrc o Tc Ilaka, kai hoko pukapuka, lolalii korero i rolo i tc roo Maori, 1110 11 git kino o (c liauntiigi, tc main' whakaiioa i lc Hatnpn, me ara am lie, —e kakc haere ana enei kino i rolo i lc laugala Maori,— Na tk Rrwf.ti, Kai Whaknmaori 0 (c Kawanatnnga. J'e lake i luliiliiliiaai lenei pnkapnkn, Imwliakaa lu ilc pai mo nga langala Maori; crna kapa i karangalia ai liei tilu kin ngalian ai lc hoko c raiou. Ko uga ulu mo nga men c hokoa ana ka riro alu mo lc kai la. KOTAHI TE KAU PAUNA MOM. HEI UTU. KVA riro i le tahac telalii pui'anga Wahic, lie purnnga nui, i le Wharau Kawnkawa. So Te Kukii lc Pakelia e 110110 ana i Kororareka, a ka hopukia tc kni inline, ka korcrolin ranei kin hopukia c tc kai hopu, ko reira ulna ai le kai whakantu, leknikopu ranei ki nga moni kun kororolia i riinga akc nci ko talii tc Kan Pauna. Kororareka, Ilurai n, 18.'»5. KO tc Kai Ho 0 tenci, mo tc Kapia ki tc ulu linn mii i.nvn. Ko TK NfcT.tMA.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530922.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 124, 22 September 1853, Page 1
Word count
Tapeke kupu
315Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 124, 22 September 1853, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.