KO nga luliiliiliinga katoa o tcnoi atipppa kna oti lo iipili ki Ic ingoa o tctahi o nga Apilia otc Kawanatanga; kia inolilo nga tangalakatoa,na teKawanatangapiiaua koirro. Xa to mana o te Kanana, C. 1.. Xir.r.xT, PANUITANfiA. UE inc.i alii tcnoi ki nga tangata Maori whai Kaipukc loni tn takoto noi i to wharo luhilulii, mo nga inoa Maori, nga puka puka Kntiiuaiiihi, mo tiki noa nkc, ekorc r> wliai ritciigii. (Signed) C. L. Xvnr.xr, Kai-lulii ki to taugala Mauri. HK panuitauga tcnci kia rongoai te loko- . maha, nic tnku mai ki tc kai-tuhi ki nga tauga* j Maori nga hokatoa <; whakaritoa ana ki tn tnro, kia akona ai ki nga rilenga o tika ai to kawo i ana lie ki nga whan; whakawa. (Signed) 0. 1,. Nigf..\t, Kui-tnlii ki tc tangata Maori. IIKI HOKO. KEI tn Whiirc o Tc llaka, kai lioko pukapuka, lotalii kororo i roto i to. rco Maori, mo nga kino o to haiirangi, to main' wliakauoa i to Hatapn, n>o ara alii he, —o kakc !i;ktc ana enci kino i roto i to langata Maori, — Na tk llf.wf.ti, Kai Whaknuiuori o tc Kawanatanga. Tc take i luliiliihia ai tcnci ptikapuka, ho whakaa tn itc pai mo nga tangata Maori; rrua knpa i karangatia ai lioi utii kia ngaliait ai to hoko o ratou. Ko nga ulu mo nga mea c liokoa ana ka riro atu mo tc kai ta. KOTAIII TE KAU PA UNA MOM. HE! UTU. KliA riro j tc tahao telahi puranga Waiiic, he pnranga mii, i tc Wliai-au Kawakawa. No Tc Kuku to Pakcha c noho ana i Kororarcka, a ka hopukia tc kai tahac, ka korcrotia ranci kia hopukia c tn kai liopu, ko rcirn utua ai te kai whakaatti, to kai kopu ranci ki nga moni kua korcrotia i runga akc nci ko tahi tc Kau Pauna. Kororarcka, Hurai 5, 1853. /" O to Kai Hoko tenei, mo tc Kapia ki tc Ko TK IS'tT.t.fA.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530908.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 123, 8 September 1853, Page 1
Word count
Tapeke kupu
324Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 123, 8 September 1853, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.