I whakaaetia e nga Kai Tuhituhi ote "Karere Maori."
E aku hao Maori, Tena ra ko koutou. —Muri mai o tera tuhituhinga akuh e tini nga mea nunui kua kilea kite ao. Ko te Tiuo Whare Matakitaki mo nga mano tuauriuri o telaonga o nga lini ivheniia, i whakauiiharotia nei nga iwi o Oropi, me nga wlienua o enoi tai, kua pnhiiro, a, kna anga le litiro ote langata ki elalii alu mca miliaro. He liira nga 1110 a ngaro ki nga wliakapaparanga o mtia alu; —nga mca wliakamaiaugi i te wliakaaro o telangata kua wliakaaturiua mai e nga toliunga o cnei lakiwa; a, kua kake ke a lie nga (ikanga 1110 tc kai[iukc niaiiialia, me ara alu inea. Ko nga Itangalirata'nga o Oropi e 01100110 ana i tonei \v;i; ko le poiirilauga c iri ana ki riinga kij(auajw henna. E lia[)aliapai ana nga likanga o nga iwi, e kawe ke ana te ngakau, inri le mea c liaere atu ana ki telalii t.ikiwa nui, c latipoki wliakarere ai tc liuanio ole riri ra dim, o te alia ra nci. E tiliro makiitu ana le iwi 0 Ruliia, ki tc wlienua o uga Otomana, e men ana kia kapoliia, lie lualiae nona ; a, ki tc mea, ka wliakalika ana kainga erna, ka poke atu pea a Ingarangi ki le wawao, bei lioa ra nei mo tonei. Ale inea aiuano lioki c aliau ko Ilnj Naporiana, lie wlianaunga no Ponupala nu; kua oli le karanga liei Epara 1110 nga iwi 0 nga Wiwi. Eliara koutou ite molioao ki ;l Ponupala, kua rougo ke tioki te tini ki iig a likanga o laua maia. Ka lata ka karaunaiin laua lipeia ki Parilii, ko te hohoanga in o nga kingi o lena wlienua. Ko le Papa o Keoiiia tc kai liapai i tc karakia a taua huihuiuga. Ko koutou e kororo ana i te "Karens Maori" o inntalau ana kite luirikoarolanga 0 nga iwi, i lenei taru, i le koura, ki nga walii katoa otc ao; a, kua rongo hoki, ko ti! mea lera. e kake ai a Niu Tireni, no te mea, ka anga mai ki cnci walii, cliinu o nga taugata, "e rerc ana mai, e rere alu ana" ki tc rapu i nga mca inemclia noa o lenei ao. I nga iwi o Ingarangi c whakahikiakenei 1 a ratou ki le liiii o te rangatiranga; i te liiliikotanga o nga wlienua o Atarciria kite whakapura.iga i tc laonga uiona, ki to whakanui alio i n ia,—ki ha i ano talon i Nui Tireni nei, i kaliorc lie olio. Na le atawliai o (o latou raugalira o te Kuini, ka riro mai ki nga tangala o onci Motu liuinaric, tc manae tika ai lewhakalakolo inga lure c pai ai tc liolio; ko le mca lenei i ugaliau ai uga laugata o lenei walii, i pual.iai nga wliakaaro 0 le lokomalia. Kiliai ano koutou c aku lioa i tiliro kati alu; kaliorc i ala tika la koutou lino oliouga. Eliara koulou i tc lauliou ki tc 'i'iuo Tumuaki o lenei wlienua ; e niatan ana ano, lie lioa lupu ia 110koulou; no kona i inea ai tc wliakaaro, me wailio nga maliara ki a ia. Ile roanga o nga tail, kiliai ia i warewarc ki a koutou; ko lenei, ekorc ano e kaliorc, lie whakaaronga. Wailioki, kiauo koulou i ala matou noa ki uga liua i roto i tnei likanga. E mea ana ail, c aI; 11 lioa, kia ala wliakarongo koulou ki laku ka mea alu nei, kia kaua e wluikauru ki cnci karangarauga. kia kaua c tomo alu ki enei tatati, lika atu ki le tautohclolic kite ngaugari!. Kite mea, ka tutiirii ■ja wliakaaro kia uru hi cnei tololiengao te ;>, kia luturu lioki le ngakau kia kaua c wfiakawliirinaki alu kite rangimarielanga a tc hinengaro. lie lokomalia o koulou e mea anu tcna le whakau na tc ngakau ki uga tikauga o tc Wliakapono; ko laku lenei ki a ralou kei le kupu o tc Pukapuku Tapti;-- " Kia liahoraia to kouloumaramalaiiga ki le aioaro o nga tangala, kia kile ai ralou i a koulou hauga pai, kia whakakororia ai lioki 1 lo koulou Malua i le rangi." Ni>. to koulou hoa pono, Na Pakkiia.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530811.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 121, 11 August 1853, Page 4
Word count
Tapeke kupu
703I whakaaetia e nga Kai Tuhituhi o te rere Maori." Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 121, 11 August 1853, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.