KO nga liiliiliiliinga katoa olonni Xupppa kna oli in apili ki le ingoa o Irlalii o nga Apilia 010 Kawanalanga; kia niolilo nga langala kaloa, na lo Kawanalanga pu aim Uorcro. IS'a ic mana o Ic Kawana, C. 1,. NlT.hnt, Kai-Itiliiiulii i nga'inra o lo'langaia Maori. I'AXI'ITAXOA. TTfi men atu tcnri ki nga langala Maori wliai Kaipnko (mi lit lakolo nei i lo wliaro 11111i11111i. mo nga nma Maori, nga pnka pnka Kalimaiiilii, im; tiki noa ako, ekore o wliai rilcnga. (Signed) C. L. XIT.F.NT, Kai-lulii ki (n langala Maori. T f E panuilanga lonoi kia rongoai to loko- *- * nialia, mc inkn mai ki to kai-lnlii ki nga langa' .> Maori nga hokaloa c wliakariloa ana kilo turn, kia akona ai ki nga rilcnga e lika ai le kawc i aua lie ki nga wliarc whakawa. (Signed) C. L. NL-CKXT, Kai-lnlii kilo langala Maori. PAXUITAXGA.
Tj l NO A tangaln wliai kaipukn o Aka- -* rami, ho .Makoto witi i Tauranga, i ngn lui't'i o lijfa .Marama kaloa, Koi wiki luaiahi, anako .Makolo ai, i a llaiuiore lo Makolo (uaiahi, na to Ruiei-a, Aliiimiku, Tauranga. lIEI lIOKO. f ' e Wliaro oTo Ilaka, kai lioko puJV kapnka, loiahi korero i rolo i le roo .Maori, mo nga kino o lo haurangi, in nialii wliakauoa i lo Ilai.-ipit, me ara alii lio,—o kakc liacrc ana ciici kino i rolo i le langala .Maori, — I\~A tp. Iluwirri, Kai \\ hakamaori o U: Kawanatanga. To lake i (uliitnliia ai Icuoi puknpuka, liewliakaa (ti ito pai mo nga tangata .Maori; enia kapa I karangaiia ai hoi uiu kia ngahau ai to lioko e ralon. Ko uga iiln mo nga inoa c liokoa ana ka riro alii mo lo kai ta. 17 MATS'AKOHIA AX A hoi rolm kohalu ki * J .Mannga Whan kia '.O T A N (1 A T A M A OKI. Anga mai , Ki a Pita Ki:iieih. Macho, 1855.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530714.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 119, 14 July 1853, Page 1
Word count
Tapeke kupu
313Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 119, 14 July 1853, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.