E mea ana Kapene Hora i ana tuhituhinga rerenga moana, haerenga kite tuawhenua hoki kite tikanga o tetahi taika, i noho kite kainga o te Ingarihi i Kakata: —"Ko te mea i riri rawa ai, i kino vawa ai o te hoatu-
tanga o totnlii mauilii ki roto ki tona wliarc liaerc ai. Ko le wciohanga kite rakau, ko le lioatuianga o tc wlienua kau lioi kai niana lie nica iioa era, na le liikiiuga situ o tekiore nci (o nica i tino iliiilii ia. He nica noa la tc waliiuc c welii nci ki to pungawcrewcre ko tc inataku o tenci kararelie Dili ki ic niaulii, nui atu. He 1110:1 here le kioi'e kite pilo ote rakau, ka lioatu kite ihn otc taika ra. Kite kau ano lera ka peke ki tetalii talia o te wliarc, a, 1 nga walii o wliakatata ai tc kiorc ra ki tona talia, ka ngoki atu ki roto ki tc koki, ka tu wiri i rcira, ka pararc tc inangai ki tc auc, 110 rcira, ka whakahokia mai Ic kiorc ra ki taliaki. He mca ano ka tolica e inaua ki;i liacrcrc atu ki tc walii c omaoina ra tc mauilii, olira, i whakatika whakauaua, lie mca whakaoho ki tc paura pukapuka, ton ai ki tc alii ; i aua rercnga 011 a kiliai i nica kia hacrcre ra tc wlienua, he nica rcrc ki riinga, a, wbano luiuki te tuara o ic taika ki tc tuaiiui o tc wliarc i aua pckenga 011 a." Oivu Tana he Koncoa mo te Waiiiakiuak? o tk Kai'ana.—i\o te mca kua kitca nci am le pauga o to kino ki tc riwai, ka nica am ano au kia wliakamaiamaiatiria tc tiikuuga o te kopura ki tc Oru tana. Eono pea tc kau o nga pulicra, o aku riwai i tenci c korerolia nci; akakoa lie 011 c niatua, pai ana ano tc lupu. Kaliorc lie matci kitca ki aku riwai. Nui atu te whakapai o nga tangala kaloa i kitca ai nga riwai nci; ko nga nica, kiliai i tukua ki tc tana, kiliai i wliai putanga, kino katoa era, ahakoa, kotalii ano tc walii i tupu i. I lauliou ka wliakamatamalaii an, ki taua walii i lupu pai nci nga riwai; wliakatokia ana, kaliorc i tukua ki tc tana; olira, ko tc ntiinga i kino. Itc maraiiKi o Noliema, ka aliualiua c aliau, a, ka wailio, tae noa ki tc wiki lualalii o Pcpucre; i rcira, ka topotopca nga oueonc o te (alia tualiu, ka lioatu nga taua, ctoru pcainilii. Itc liauhaketanga ai, ka riro pai ;ike te riwai, ckorc e niukua nga talia, lie pai lioki teua 1110 tc riwai.—li Pencle.ki a Ila Opcre Wakemona, I'enercuera• IIi: Konnno mo if. Raioxa Win:no ki lli> xcAi'AtiA. —-'E korerotia ana tetalii nica ki le Wliarc o tc Ilaiona Wlicro, he wliarc waipiro, kci Ilungapara, 110 nga tan kua paliure akc nci taua korcro. Itc luiereugu mai o telalii tangala 111 c tona liariaia kite laicpa o taua wliarc, whara noa nga waewac o telalii liuri o reira, i whara i nga wira o taua mca. No te tirotirolianga otc mate, ka lu i rcira telalii maim niaugii, a, ka oti nga mate ra tc takatakai, ka kawea tc ktiri ki tona wliarc, no rcira, ka liacrcrc atu te maun ra kite tirotiro, a, kawea atu ana he wlieua hci kai 111 a lera; a. wliakakiica ana laua tino aiawluii. Eliara itc 1110 a, ko te iiiauu anake le arolia ana; ko te kuii ra i arolia ki tc uianii, kua taunga lioki rao ki a raua, kua roa lioki ic nolioauga ki ia kainga, I tc ilinga o ic maun lie kuri ic lioa i 110110 ai, a, 110 tc whatinga ole waewae o lenei kuri, ka nialiara ia ki tana lioa o inua, a, ka waiho tenci kuri liei atawhai 111011 a. Nui atu taua inalii hokihoki kite liroiiro i te kuri ra, nui am lioki tana nialii kawe kai ma lc kuri ra. Ekorc c nui laua liacrcrc ki lawliiii. fconi tonu i tc talia o laua lioa. No tetalii o nga ahialii, whakakapia ana tc wliarc i takolo ai taua kuri, te pula atu te maun ra, a, ao 110 a. No te hacrciiga o tc kai tiaki lioiho ki tc uaki i te latau i tc ata, lie wa timotinionga kau te renin ole talau, a, 111 c kotalii atu liaora o le tangala i te ngaro, kua wliai puarc le talau ra i tc linionga o tc maun, a, kua lomo lera ki roto kite wliarc, kia kite i tona lioa. Tera atu ano elahi ma hi arolia ki lc kuri kc atu i kilca, kci nga mca mate, ka lino aroliaina."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530519.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 115, 19 May 1853, Page 4
Word count
Tapeke kupu
790Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 115, 19 May 1853, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.