TE WAIRUA O TE TANGATA.
He rama nui te wairua ote tangata, e ahu ana nga hihi ki runga ano ki a ia,-"Ko te rama a te Atua, tae a u ana ki nga wahi ngaro." He hihi no te ra e whiti nei, he rama i uh.ikan.ria inai ile rangi. Ko tenei raina •: ka ake ana i nga tnkiwa katoa, a. e aim ilio ana lata innrama anga ki ningi ano ki a ia; e penei ana me (e (aiinona ko tona piala e poroiaka ana ki mnga ano ki a ia. Ahakoa araia e ng.i purorohu, me nga kupua pouri o lenei ao, e aim atn ana i t« tinana inaori—tkuie ano e kaliote tana piata, ko [una luturiilairga tenei ; he inaraina. Kkore e taea oia tt- 11«-11i i (o ia niar.iinalanga, ahakoa, ngaro It I iill walii o lona mala i le he, lena ano una piilung.i, lena aim tona piatatanga tan tonii iliu ki mnga ano ki a ia, a ka ar.iia e le inaliunalanga c. aim atu ana ia ia ana. I tuna ha iganga ai, inaraina kihokeho te wairua, i peia le inaraina me to nga ki-vere tajm, i lalata kite Am i, ko nga kuroria me nga niaUur.nga, i inkiia e le Aliia ki runga ki ■- wairua tangaa ; ka kitea i reira tona tulmi utiia, tena nno e hoki ki tona painga tuataiu, kutu rerenga atu o nga kapna o te ponrit -nga, a, ka liaho tomi, ake tonu atu ! —lYct I'ewcnt.
Tk Fai .me tk Kino.—l roto i ng;i mea katoa ote au c pula ana te J);ii. e jmta ana le kino ; ko te palliate Atua tera, ko te kino no o tatoti nuakati kino.— JXa Koreviti. Ni;a Maui I\\i iik nua Maui Kino—Kiaiti ake neite papa hiri kia tini noa atu nga pukapnka hei mo o tatou malii lie. —Xa Pihopa Winhona.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530407.2.20
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 112, 7 April 1853, Page 4
Word count
Tapeke kupu
312TE WAIRUA O TE TANGATA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 112, 7 April 1853, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.