TE WAIPUKE WHAKAMATAKE KI TURANGA.
No mua tata ake nei, ka panuitia, o matou te matenga o nga tangata, mete tahuritanga o nga kaipuke ki nga tahataha o Turanga. Na te nui o te hau o te ua. Kihai i wheau, ka hokia nci la inalou kororo ki to matinga 0 nga ianj;atii o Turanga, to whakaugaromaugu o nga kai, me lc rironga atu o nga taonga. Ho imi nga moa Una loro am, Una ngaro noa ilio; ko lc nui ia, o lc lie i pa ki nga langala .Maori. Na to pukapuka i mini mai o ala whakakilo i enci nica ki nga kai kororo unpepa. " .No lo 'l'ailoi i to 10 o Macho, ka kiloa ki J*iii;ii)l;;i ho waipuko nui. Kolahi lo kail o nga ra i lino ringihia lo na; ko lo hau hoki, kalia loiiii lo piipuhi o lora. Ko lo hau ho Maraiigai-uia-loiiga, ho Maraiigai-ma-ltaro 1 to ala o lo l'arairci, ka eke lo wai ki nga pareparc o lo awa. a, ngaro ana walii lapalai; oliia ra noi macro loroa. -Nototalii lo Uau uia wha o nga haora ka oko rawa ako wai, uo roira, ka ulaina nga poli, mo nga waka maori, ka aim ko nga langala o nga kaiuga l.ci malo i lo wai. Kolahi ano wharo i in kilo wahi likoliko Imi ana ki roira nga I'akolia, cwha lo kail. I lo rua o nga liaora, ko nga liianui o nga wharo ko nga ngaherohere. me nga maiinga o tawhili. o whakapula ako ana : rolo i lo wai. Ka (<- inala i konoi lo lerenga aln o nga niara, nga taiopa hoki, nga taonga o ng.i langala, me nga kau, mo nga hoiho. Ko nga inara i liipu pururii ra nga kai i intra lala alii, ngaro ana i lo wai e pupuko ako ; orua pea lo kau putii o nga wai ki runga ki nga inara. Tore atu nga kai Maori o nga inara kiliai, i pitta. " I rolo i lc awa cnei kaiptike a llaiha, a Toropiuc. a Maia, a, Mcucrchc, ko nga puko crua i whakahualia i mini, i whakac kca kilo pareparcn in awa, o nga kai whakalere. Ko Itailia i kupcroa c lo wai, a (an rawa alu kilo wahapu o lo awa K laia ana o lo ngaru i roira kapi ana (olahi laha i lo ngarii pua. F.rimatc kau maouo liaora i lakolo ai i reira c roi'o ana lo wai o lo awa ano ho uioaua nui. Moi uckcucko ili alu kua lahuri a, kua akiua lo kaipnko, kua ngaro rikiriki, a, male Uatoa nga laugala o I'uuga. I man nga puuga o Toropiuo, a, i laca o ia u: pari; alu nga kauika wili, nga rakau, mo oca alu I moa c loro ana i tana laha houo louu mai hoki ana moa. Mario Uia kiloa lo waipuko nui i to aw.iloa, mo ho moa no lo po, kua male noa ilio to tini o to langala. " Ho uui nga rawa kua rim alu i lo wai ; ko To Moti 1 , tc langala i lino malo i ana moa oliia, i malo kaloa nga l'akcha, i o ralou rawa tore alu ki (c uioaua. " Ko nga kai a nga tangata Maori i riro alu, ko nga wili, ko nga kumara, ngaro I
r;iv.a nua Klltilci:t kalioro lie [ male Imki o raloii Imilm, ii».-i poaka, mi' nua nauenanc. K mea ana I'itltui, In; mi It; <>I■:11)ii:t did Inii'i lan. mi' kinaki ki le <vi|! ; i Inc ImUi olalii i) iit>a wiii. Ko iijja wliurc i lc I:■ 11: i I'iirn o Tiuani>a. i n.naro ilr wai, ko i'l:ilii i wliakaputa l.iui ake, Ku lo lini o nua wliaro \\i\:\ m rawa. " Ki lr mea, i peiiei If iini o lo ii;i k> n«n l;\li:il;ih:i n lilli o n.ua will."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530407.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 112, 7 April 1853, Page 4
Word count
Tapeke kupu
636TE WAIPUKE WHAKAMATAKE KI TURANGA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 112, 7 April 1853, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.