KO TE KARERE MAORI. Akarana, Maehe 24, 1853.
I te nupepa kua oti te ta i mua ake nei i whakahaerea te korero kite mahinga o te oti; he nui o matou korero ki tera kai ki te oti, ekore nei e ngakia e te tangata; ko to nialou kororo i tonei wahi, me haerc i to te pare inaliinga, ko tclnlii ia o nga kai o lnanakolita nei e te tangata. I tuna alii o te nmatanga kite mafii par.% me tuku ntu to matou kupu whakaatu ki tetalii o nga kai i utaina ki rtinga ki a Ilnnicra Wopiha, i tana rcronga ki I'oi Hakena i te 10, o nga ra o te murnma. Me he mca c. litiro ana 113 a tangata ki nga rar;>ngi o nga kai nta kite kaipuke, k;i kite rulou, lie nui te kai nei, a to oti i utaina nlti ki tawahi. Iln tini ke nga kai o Niu Tirtni
j nci i utaina atu ki l'oi llakena; ko nga plibera o uga oli. 5, i(i() kotalii aim puke i tiiaiun ai. Kite mca c penei ana te utu o te oli, me to nga lakiwa i inua ake nci, i ] lae mai nci nga rongo i Meiponi;—ki te mea ' e pcra ana, kia kakc uoa ake nga ulu mo i enei mea i to le wili ulu. Xa, liei lauira | (enei, ki nga kai ngaki wheniia tangala j .Maori, kia tahuri ralou ki lenei lit uialii. ' K painga ana aim Itoki te pare; ko te- , lalii ia o nga kai e whakauruhia ana ki nga mara o le'tangala. Ekore lioki e tika le ngaki o to mara, ma le whakaurunru o tcnci tu kai, o tern tu kai, ko rcira ala pai ai le ngaki i nga whenua; ko rcira nni ai le koliuga, te hauhakenga, a, whiwlii ana te tangala. Whiwlii ana uga Pakelia ngaki I whenua, whiwlii ana lioki uga tangala Maori. I Engari le pare e kalia ake ana ile wili. Ki Pirilene be tliii ke'nga monio o tenei kai, ole pare; otiia, ko nga pare rarangi rna, ko te pare raraugi wlia nga mea e lino mahia ana e te tangala. Ki Alareria, aliakoa, e matauria ana te lini o te innuio o te pare, aliakoa e ngakia ana ki rcira, erna ano wehewehenga o te pare, lie pare Kepa teialii, he pare Fngarilii tetahi. Ko le pare Kepa to men e ruin ana liei kai mala nia le hoiho, ki le mea ka wailio kia inaroke, hei kai ano ma le hoiho..
I':i ruin ki (c p:ire Kopa nga inara, !<a wh.ik;)iiruliia to lea, IP wrlilii, ko reira al:i pai ai laua parp lici k:ii inn tp lioilio. Ko l" para Ingarihi, ho moa rarangi run, a, p l : no ngakia ana pnoi 1110 to kai inalii ito pia. E liikna ana p ralou kilo wai, a, ka whakamarokplia i inuri ilio, a, ka liokoa atu kilo tangala ; lie mala to ingoa o iriii'i in kai; ko lo kai ia, p lianga nri ki Ic pia, Ko Ipuci kai, Ippia, 1110 Ip poala, c kawpkawpa ana ki nga walii kaloa o t<< an; ii*\ tpupi lu kai, i nni ai Iplalii walii o to liokolioko o Ingarangi, i lini ai ana kaipukp. lie 0110 knra lo moa pai lici whakatiipu ino to parp, kia tna piri to onronp. I te ruinga o |p parp, ko inuri inai o Ic wili, ko tp. nica ia, kia pai to ngaki o |p oupoiip. kia torn lioki paranlanga. Olira. pngari to rni inai i miiri ilio o to kclia; ki to nipa, tin pirikaliii i lukua ki wapnga. a, i pan ako nga Uplta i a ratou Ip kai, p pai ana tpra ; ko i-pira nui ai (p tupu, owlia ai lioki. Ii pai ana ano kia rnia (p pai'P i miiri ilio o te riwai. Ana kainga nga kclia ki waonga p Ip liipi, kia rna paranlanga o to oiipoiip, 110 tc mca, lie nni tp takatakaiianga, ka oti tp paran, 1110 ala patu nga korolu, kia kopp kana o wliai poknnikiini. I'a liialiia Ip laugalakia wailio lelalii mai'a lici liipiiranga tarn, ka rnia ti: pun o nga tarn i rolo i to parp. F nga walii o ponei ai, ino ata rakaraka i tc wlionua. Ho ngaro inalaniiia (p mca pai 1110 to pare, ara i to orokopaliurpiauga o nga inaramn oto liotokp. Erua nga rninga o icnci men, o tc parp, ko to rui whakararangi, ko to rui a I'inga 110 a ilio ki to mala oto wlipiiua. Ki runga ki ip oka kolalii kia torn pulipra pnrapnra. Ki to moa, ka wliangainga nga lioilio ki te pare i to moa, kiano i katna noa, ka pihi akp ano nga take i kotia ra ; kei nga wlionua momona tpuci. Ko tc moa ia, ka wliai kai ano nga moa pihi lion akp, ato kotinga. I llopa Taonp, ko tc ho toiipi o to parp, he pan i to win?; niano tini onoono ana ngarara kite kai i ta 11:1 lain. Ki to mca, ka nmi inai nga who i tc nipa p luia ana nga kai o to pare pkore pea e pula, no to moa, e pihi akc ana ana moa i to lakaVaii, a, ka kainga nga pata o runga parolio noa; okore e roa tc kainga, ka pan, pan rawa. Ki tc moa, ka kitca ana ngarara i to mca c liapru akp :>na ki 10 nui inana. hoi re'ra, ino lukc to hurihnri ki waonga. Hoi IP uiiitiinga o tc ua ka tuku i lo hiiri ki wacuga o Ip pair, in ic mic:i, ko rcira puta ai ki waho laua ngnrara, a, kopo 110 a ilio i lo takahuringa o laua mca.
" 1 nga mea palapaia katoa" c ai ko trlalii kai tiiliiuihi o lugarangi, "lie para te kai e tino pakari ana ki le rau nlu o tc wlicnua, !i ic mea lenei c kitcu nci tcra kai ki nga tini wabi o tc ao c nolioia ana c tc langaia. 15 lupu ana ano ki nga wlicnua c lino werawcra ana, c pakari ana ano ki nga wlicnua c inatao rawa ana, ki nga wlicnua liaupapa. Ki nga wlieiiua pai, penci n:c Ibipa, i»e Papare, nic l'aniora kite Tonga, lakirua kotinga o ic pare i te fciu kolahi. Ko iclnlii lie nica rui i tc ngahuru, a, ka kolia i imiri mai o tc liotokc ; ko telalii lie moa rui i (c ngaburii, ko tc uiarama i niuri mai o tc liotokc kotia ai. "I te walii" c ai ko tana kai tuliituhi e piko nci nga kai o tc pare, a, ka haere ka ngangana tc takakau lii'i reira me kokoli. Ko tc tikanga 1110 tc kokoli, lie nica tiipaiii ki to maripi roa, ki in Haiti, here ai ki tc wbiii kalio, oliia, ki to nica, he tini nga tangala lie iti te utu mo ralou, cngaii tc kokoli maori ki ic toronailii, lie pai rawa tcra. F.ngari ic mea pupu i nuiri mai oto kotinga; clwra te iivalii wbakapuranga kou, a ka rakaraka ai, a ngaliorolioi'o ana nga pnin ki waengn, kia oli tclalii niara te rui kj nga mea c ngalioro noa ana. Ko nga paierc c whakaluturia ana ka pai i te uanga, i nga mea e wailio ana kia takolo; a ua kauikatia nga pare ko nga kai mc huri kite lalia roio otc kauika. Ki tc inea, ka liuriliia mai nga kai ki walio ka ngaliorolioro ngu pata, ki tc nica, ka tiuriliia ki roto ka toe nga kai. Mei walio nga kai ka pan i te maun, mc era atu mea, kite men, ka ririki nga kauika, ka pai t<: takoto, ekore e punialiu. "I tc liokonga o te pare hci pla, ka whiriwliiria ugn nica niinui, nga mea papai. Kia ora tc patapala kaua lie pirau, kaua lie alia. Kite mea ku alma lie tc pare, ekore c riro i nga kai banga pia, no ic mea, ekore e ata pai. He mea auo ka wailio hci kai mo tc taugaia na riro nga kiri o walio. Ua alma lie te pare c pai ana lici wbangai ma tc kararebe, ma le kau, mc tc poaka, mc pakurukuru. "Ko te owlia o te pare ki tc cka kolahi, ctoi'ii ic kau puliera crima tc kau pubera; ko ic laimalia <> te pubera 45, be uiea 55 pauna mo tc puliera, kei te ahua o tc pare te tikanga." Ko nga wlicnua i tawalii alu o to talon mom, i pai ki le pare, imua, a—niohoa nci. Kakama lonti te kai boko ua riro mai be pare ki tc inakete! ekore e roa tc lakutoranga ka (angohia Kua kitca c maloU i tcuei tan, i tcuci tail, c liokoa ana te pare mo tc (> mo te 7 mo tc puliera ; ko te laimalia ole puliera 48 pauna. I ana lakiwa e riro noa rale pare, crima auo liereni mo le puliera wili; ko (e taimalia otc puliera 60 pauna. No lionci niatou i mea ai, mc wliakanui lenei niabi tc pare a nga lakiwa « lakoto ake nci.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530324.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 111, 24 March 1853, Page 2
Word count
Tapeke kupu
1,525KO TE KARERE MAORI. Akarana, Maehe 24, 1853. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 111, 24 March 1853, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.