*»- kua oti tc apiti kite iugoa o tetahi o nga Apiba otc Kawanatangu; kia moblo nga tangata katoa, na te Kawanatanga pu aua korcro. Na tc mana o tc Kawana, C. 1,. Nicest, Kai-tuhitubi i nga mea o tc tangata Maori. PANUITANGA. _I mea atu tenei ki nga tangata Maori LA whai Kaipukc teni tc takoto nci i te whare tuliitulii. mo nga mea Maori, nga puka pitka Katimauilii, mo tiki noa ake, ckore c whai ritcnga. (Signed) C. L. Nugest, Kai-tuhi ki to tangata Maori. '• panuitanga tnnci kia rongoai te tokomaba, me tnku mai kite kai-tuhi ki nga tanga- f Maori nga hckaloa e wbakaritca ana kite ture, kia akona ai ki nga ritenga e tika ai tc kawc i aua ho ki nga whare whakawa. (Signed) C. L. NI'CENT, Kai-tuhi kite tangata Maori. KUA KITEA. KI Okaka tctahi Poti nohinolii. 3 nga hoe. Anga mai KiaTeßeweti, Kai-whakamaori. Akarana, Tihema, 1852'. KUA KITEA ITAIII tangata Maori o he poti nohinolii, ta niangu, erua hoe. Hanwre, 4853. KUA KITEA 77 TETAIII tangata Maori, ko Uruwai le *-* ingoa kei Ornkci, ho Poti Wera, he ta manga. Ko le hoe ote kei, me nga ra erua i runga i lenci poti i tc kitcnga ai. Anga mai Ki A TERKWRTr, Kai-whakamaori. Akarana, Ilanucre, 1853. WAIKATO, TAL'RANGA. TA c tc kai ta niupcpa tcna ra koe, lie »-* kupu taku, kia koe, kia aroha koe kia au. kia taia e koe aku korcro Maketc Wilt ki to, niupcpa, he kupu ruarua noa nei, mau c tulii ki roto ki o niupcpa c pcrchitia •na c koe, kia taia tua ruatia c koe aua kupu Maori ki le kupu Pakcha, ara mau e apiti | atu ki tctahit o nga kupu o taia ana c koe tcna tc tauira hei lirohanga uialiau, kua tuhia e au ki tctabi pepa ke. Naku na to hoa Na tc Rutenr-, Ahuiinkii, kia koe ki taku hoa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18530210.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 108, 10 February 1853, Page 1
Word count
Tapeke kupu
317Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume V, Issue 108, 10 February 1853, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.