HUMATARA.
Kihai i penei te roroa o nga Pata, me nga UNKNOWN kihai ano hoki i pera to tino parauri ote kiri. Ko to ratou kakahu he katene nei, he mea whatu e ratou ko te hoppin'i mail iii torn ; Lotalii tilu kakahn,ko lp pokohiwi man ai inn. Kci nga waliino tnikoiiro, « torn nga koheka, ko tp limn nci iplahi man ai. I nga hiiihninga, ka man ralou ki tp koura, t'awpweiP ai, ki nga laringa, ptiliki ai ki nga liiiriihiirii o to mntenga, I"' nipa whnkaahiia ana konra, mete inniui iipi, mo te ngarara; ko o ralou poroporo era. Ko nga pupil pncngn tai p kohikoliia ana c ralon, e whaUakaiuipnlia ana, lici here ki Ip lakaki ole ringa. Ko nga wliiiro o nga Palalia, ho rakan ; p ia lialiga ki ninga ki le ponpon me le wlihla npi. Ko le roroa o ana po, i le Uiranga ponopiun, lie mra ano kotalii (p kail mama piiin, lie rakan iipl ip ara, ho nipa whakamntutnolii le rakan hei pikinga ; ko tp po, ka liuiiii tana ara, ki nmgi. Tp nica i ppnei ai In ralon likanga, lip wphi pip laika, IP kiui ngan tangaia; he nui lioki lera in kuri ki ia wheniia. Whai knwalia ana, ka lapoko nga tangaia, whnhnkntin ilio. Ko to tiinniii he nipa hanga ki nga alio o IP arona panip, lir nikan lera, lie mea hanga tern nikau kite waina. K wliai whare hnihni ana nga kainga kaloa, ko reira whakainine ai nga langata ki te knrcro; ko tana whare kitea ai nga tikanga rere ke o tana iwi, ko reira, lioki nolio ai nga mniinwhiri tnkn mai. • He taiepa tikclikc i a rain ai tpnpi kainga, lie una wliaknto a rnio o te laiepa ki tp rait an laralara, ekorp e pnta Ip langata, a, ngard noa tana kainga i ip lirohanga langata i te arainga o tana rakan e pnnirn (oiiu ana lioki le liipn. Ko te kai a tenei iwi he hanga he humara. Ko nga Kaha, me nga rangaliia nni,e kai ana i to raihi, E kai ana ralon i kiko kararche i nga hakari, me hninga ekore ralon e wliakapaipai kite kai; e kai noa ana kite kan, kite poaka, kite kiorp, ki le (naiara, ana kitea e ralon e takolo mate ana. Nni atn to niton lara ki le kai i nga hikotiiko o to hoilio, he mea wiiangai ip hoilio ki IP kanga kia reka rawa ai nga kikokiko. He mea whangai lioki lipi kai its kui'i Maori—mra niangii nci he laringa in.—hei kai.— No nga Tuhituhinga o tr. Ao. ' v
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18521230.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 105, 30 December 1852, Page 4
Word count
Tapeke kupu
434HUMATARA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 105, 30 December 1852, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.