Mo te Marama o Nohema.
Te Mara Iti.—Puia te puwha Pakeha, ruia te porokane te pi, te pini, me era atu mea. Whakatokia ketia, te puka pukupuku, te puka maori, te puka koromengemenge. mo I'm iilu. Kinilin iiga korito o pine c pnnwai aid. Hill-n in;4ilii;i ki lc \v;:i iii*:i moa kaloa c \Vli:iK:tloKhi ana, a, kia lupu ra lino. Wliakatokia lc pmvlia, wliakatokia to rurilii. lu'i piiiaptun. potia ki to rakan, njja mca o pan ana. Pona ki li! lai'al.na to |ii, ruin lomilia to tini o to moa. Wliakaniiniigia to t»ino Wiwi, inoova mca, o mala 1,11:1 i lo palladia liaii. Tuliia to tarn i roto i nga moa c tupii ako ana. Tinoia kia uialo io,'a rilia 010 ngarara, patna katualia ns-J I'* 1 '* moka, nga ngalii, 1110 era am iigaiai'a. Kinitia ngn kawoi o lo lopere, koria nga weri o Jttm> liaoro ana, ko lo lo mporc lo wailio. Yv'Mkatokia lo hararoi ki iil;;i wai kori, kna <it. to wl)ii!<:iinoinoii:i. Huia lo incrciisi roka, to morongi niaori, lc pankona, mc era am moa lc knkiuna Imki. Ti: .Maui Pi.uvai.—L'a wliowlienge nga ran, na maroko nga kakano lo tnripi inc era aia pcra, koria nga kai o raro, kawoa kilo wharo lakolo ai, mo tongalinrii ka wliakato. Tnhia lolaril o \\aonga,o holioro ana lopnlu ako. Wliakatokia lo ilaria, kia pai to liliro. Tic Maiiv N'ci.—Wliakatokia to kanga, to ptika Imki, ki nga walii niaknkn, tahia to iiora (lam Papolia) talninn ki to alii, tipia to oiicoiic ka taliutalut kia male, ai nga won.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18521104.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 101, 4 November 1852, Page 2
Word count
Tapeke kupu
256Mo te Marama o Nohema. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 101, 4 November 1852, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.