[No te "Niu Tireni" nupepa, Hepetema 29.] Kite kai tuhituhi o te "Niu Tireni." Ekoro, —E taunga ana te tokomaha o nga kai korero o UNKNOWN nupepa kite ingoa o Aperahama Tumuli, no tc mea, i ligaliau tonu, i pii-i lonu tana rangalira i rolo i a talon i to whainga o Haro ; a, i nga tail ornate kau ka paliut'o ake nei, Illicit: tika ana nga malii o lenei tangata; ko le rongo o rau alii rangatira kiliai i vite ki tona. No to houwlianga o to rongo ki Tokeian, ka kaere mai ki nga walii tntalii o Aknrana noi, 110 le panga ole mate ka hoki ia ki nga walii maliana o Jlokianga; akona ana i reira nga taitamariki o tona kainga tnpu ki le korcro pukapnka, ki 10 tuliitulii, kite liiiilmi wliika, me era atu mea. 15 alinareka ana tcnei i takn rongonga c wliakaako mai nei ia, i le lamariki awliekalie a, e nioingn ana, liolioro tonu aua tini taniariki te niatau kite rco Pakelia, ionn akoj'anga marie. Kci lawliiti te liiatauranga 0 Aperaliama kite reo Ingarilii, kei tawhiti lioki te niatau kite wliika; 110 kona, ka ala tika tana malii penei. E liari nga ngakau o to liunga arolia ki tc tangnta Maori ua rongo ki cnei 1110 a pono, a, e wliakaae raton ko telalii lenei o nga tanira—i rolo 1 nga tnra malia, —kiliai ano tc malii o ctalii o talon Miliiueretino paii kaliore, "oliaraite mailman to ratou malii Ui le Ariki." lie inea tika kia nicinga atu i lenei walii, ki tc kalia kore o lenei langala marie kite malii a ringaringa, i tona tnnga i te mata i a ia c wliakalioa ana ki o laton lioia kite pclii ite tutu a lleke. koia le rapmiga o tona wliakaaro ki telalii malii e wliiwlii ai ia, kite oranga ma raiou ko tona whanau; ko te mea ia, kaliore le KawnnaUmga i wareware ki a ia. Ka, ko an, &.c, 11k AViiknua.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18521007.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 99, 7 October 1852, Page 3
Word count
Tapeke kupu
330Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 99, 7 October 1852, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.