0 nga tiihiluliiiiga katoa o tenei Nnpepa kcia oti (o apitl ki (c iiigoa o tetalii o nga Apiliu otc Kawanatanga; kin molilo nga tangata katoa, na ic Kawaiiutanga'pu ana korcro. Na te mana o Ic Kawana, Kai-tuliitiilii i ugamcao to tangata Maori. HE mea atn tenei ki risa tanjrnti Maori whai Kaipuke tenei te lakoto nci ite wliaro tuhitiilii, mo nga mea Maori, nga ptika puka Katiniaiiiln, me tiki noa ake, ckore e wliai ritenga. HE panuitanga tenei kia rongo ai te tokoinalia, me tuku inai kite knMnlii ki nga tangata Maori, nga he katoa e wliakarite.i ana kite turc, kia akona ai ki nga ritenga e tika ai te kawe i ana lie ki nga wliare «• .akatva. C. Nugent, PANUITANGA. (Sijjned) C. L.Nuokkt, Kai-tulii kite tangata Maori. (Signed) C. L. Nugent, Kai-tnhi kite tangata Maori.
Wiiaie 'l'nliiuilii Koronia, Aperira 15, o nga ra 1852. IN A, ki le ritenga o te "20 o nga rarangi o te tore Wliakaritenga kai Whakawa tuturu ite V o ngahuihuinga,te 16 o nga ture,'Kawhiriwhiri ahau ka karanga enei tangata Mauri, hei k»i tal>i mete kai wakawa Tuturu i roto i tenei me era atu whaitua i Akarana ; ino nga totolic a nga iwi Maori : Ko le Kawau, no Okahti, rangatira no Ngatiwhatua ; Ko te Tinana, no Orakei, ratigatira no Vgatiwliatua ; Ko te Kkemb, no Orakei, rangatira no Ngatiwhattia. R. H. WvsvAßn, Te Kaivana Tuarua. Na (e K.nvana i nu-a, Andrew Sinclair, Kai Tuhituhi o te Koroni. NO (e tnea kua hialiia nga tangata c mau ake nei nga ingoa, kia liokoa ki a tc Kawanatnuga te ulienua'ituliiaki tenei pipako nga tangata i pa ki taua wahi me kawc mai o ratou ingoa, ine o ratou tikanga. Ko nga kalia eneiKo ngarohe enei ko te taha kite talia kite Ran hili. Ko te tiniatanga kei te matamata o Wliakauruhanga haere tonu Te Rahui, liaere tonu Parekakariki, .haere tonu Te Korokoroo'oangina, haere tonu Motungarara, Te Touaruahore. Nga rohc o te tnha ki te Hauauru-mi-Tonga, ko Te Mimiohuaki te timntanga, Kahuwera, Te Muraoteahi, Wharekalio, Wailiapai, Tuapu, Te Maroohineinuri, Te Iro, Te Rorekahu, Mangatoetoe, Paeuma, Te Taporaopatukohamo Ngatukunga, Ngarua. Nga rolit* ote talia ki to tonga, ko Whariki, ko Te Tak ipau. Na tnatou katoa. (Signed) Te Whe, Te Tau, Te Paralene, Na Matangi.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520812.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 95, 12 August 1852, Page 1
Word count
Tapeke kupu
378Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 95, 12 August 1852, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.