Mo Te Mara o Hurai.
Te Mara iti. —Whakatokia te puwha i ruia kite marama kua pahure ake nei. Ruia te panipi, mete pinati; ruia hoki te pi, me te pine, kia rua putu kia ono inihi ki nga takiwa o nga rarangi. Whakatokia te puka maori, mc tc puka pukupukn lti nga wahi momona. Ituia tc pirimatau ki nga tahataha otc mara. Tanumia te kuknma mete nicrengi. NVbakaotia nga malii i whakurerea 1 nga marama kua pahurc. Ilci konci ka whakato i nga bun rnkau katoa, nga mca, i wareware ra nei i mahuc maori ra nei i era marama. Tapnhia te piki, me tc ropere, he rakau ngawari era, ekore, c ahci te tapahi i uga wa lualabi ote liotoko. Whakaotia te whakato o nga pua whakapaipai tc turipi, mc tc uorapa; lapabia katoatiu uga rakau inarokc o nga puawai. Maiw mi.—Kuia (omnia (e wili. TangoIlia nga wai keri, tahia katoalia te tarn
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520701.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 92, 1 July 1852, Page 2
Word count
Tapeke kupu
155Mo Te Mara o Hurai. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 92, 1 July 1852, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.