TIMOA.
E whakaaetia ana i Timoa te whakarau tangata; ko te mea ia, kahore he kino o nga Marai ki o ratou mokai. Ririte tonu te ahua o nga rangatira ki nga ora, hahore ano hoki he rerrnga kctanga o te kiri o letalii o tctalii. Ko to raton pai tenci kia tokomalia nga ora, no kona ckorc tc inalti mo sun pononga c nui i roto i nga whare. Ko ctalii o ratou c nialii ana ki waho, ki tc whakato kanga, ki tc mi i tc railii, ki tc tiaki kau hoki. E nonohi ana nga wliarc onga tangata o Timoa; kotahipatuo roto. He mea titorctore nga rakau lici kaho, he to nci, ko tc paru o waho he ran rekau ttta rite ki tc nikau. He mea whakakcokco te tahuliu ote liianui. Kahorc he matapihi, kaliore alii he putanga liau, hcoi ra ano ko te kuaha, he papaku rawa ia te tatau, cia tuluri nga tiui, tuolui katoa tc tangata ka tapoko ki roto. E pai ana nga wliarc penci ki le kainga pera, hci arai kau mo te tangata i te tikakatanga ole ra, liei nolioanga kia main ai i nga \va o te p::roro, i nga wa awha. E matatnii ana ratou kite taliu koura kia rewa ai; c lianga ana c tana iwi te ringi, me era am mca itc koura. E hanga ana c ratou te pcie, e whalu ana i tc hungahunga hci kakaliu, c rarauga ana i te tapau, e lianga ana i tc ipu, he mea pokepokc i te paiu, e lianga ana hoki i tc lirunga mocnga, lie mea whakaki kite mca penci mete kaliakaha. — Nga TuhUulAnga o te Ao.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520617.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 91, 17 June 1852, Page 4
Word count
Tapeke kupu
281TIMOA. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume IV, Issue 91, 17 June 1852, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.