HE mea atu tenei, kiamatau ai ngatangaia katoa —ki uga panuitanga ka tain ki roto ki tenei Nupepa, ina, apitiria kite ingoa. Apilia, a tc Kawanatanga, he kupu puta na te Kawanatanga ki nga tangata katua mo ratou nga kurero. Na te Kawana i mca, C. L. Nugent, Kai-tuhituM i nza mea o tc tangata Maori. PANUITANGA. TERA tetalii whenua e hokoa ana, ko Maheka te ingua o taua walii. Ko to talia kite Tuauru, kei te ana o Waikato. I te talia Raro, he mea whakamaro te kaha i Matalieka, a—tae noa ki Papakiringaringa. Ko te taha kite Marangai, kei te ana o Maramarua, a, ko te Tonga, he mea whakamaro mai i Auahi, eke noa ki Tuinntuinn. Ko ilaimona Paitai, ko Hotene, ko Krneta, me era atu tangata, nga kai liuko o tenei walti. Signed) Ciias. W. Lioar, Surveyor General. PANUITANGA. I mea atu tenei ki nga tangati Maori _»--■- whai Kaipukc tenei te takoto nei ite wharc tuhitulii, mo nga mca Maori, nga pukn puka Katimauihi, me tiki noa akc, ckore e whai ritengu. (Signed) C. L.Nuoknt, Kai-tuhi kite tangatu Maori. Whare Tuhitulii Koronia, Aperira 15, o nga ra 1852. JNA, kite ritenga ote2o o nga rarangi otc ture Whakaritenga kai Whakaiva tulurii i te7 ongahuihuinga,te IG o nga ture,'.Kawhiriu'hiri ahau ka karanga enci tang.ita Maori, liei kai tahi mete kai wakawa Ttituru i roto i tenci me era atu whaitua i Akarana ; mo nga tolohc a nga iivi Mairi : Ko tc Kawau, no Okahu, rangatira no Nga-
liu'liatun ; Kn te Tinana, no Orakci, rangatira no Ngatiwhatna ; Ko Ic Keene, no orakei, 4 rangatira no Ngatiwhatua. It. H. Wynyard, Te Kawana Tuarua. Na te Kawana i mca, Andrew Sinclair, Kai Tuliituhi o te Koroni. PANUITANGA. He Wiienua hoko ki a Te Raika te tino Kai-tuiii Wiienua. KO Te Kaniinu (e ingoa o tenci wiienua. Ko te kaha kite tuaraki lie mea wliakamaro i I'arawa, i te atva o Whaiiigaroa lae noa ki tetahi awa i Waipa, ko Tunaeke te ingoa. Ko Waipa te kaha kite Mnrangai ; ite Tonga lie mea whakatikalonu atu i Mangakonia, i Waipa, a Te Hue i te awa o Waitetuna, he manga tera no Whaingaroa. Ko te awa o Wailetuna te kaha kite Ttianru: Ko nga tangata Maori e mea ana kia hokoa tenci oneone, koiaenei:—■ Taniora, Te Tana, Eruini, Otene, Te Hercwini, Noa, Te Karira, Rihia, Arama, Hoani, Watene, Pita, Tauranga, Hnkaha, Rapata, Wata, Heneii Watihi, Pat urn in, Te Haeana , Hakopa Kotuku, Tamati, Ilawiri, I'ene, Ilimi una.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520520.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 89, 20 May 1852, Page 1
Word count
Tapeke kupu
415Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 89, 20 May 1852, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.