NGA KAIPUKE.
PUKE RERE MAI. Aperira 6-Wiremu, 20 tana, no Muriwhenua, 1 keke paura, ⅓ pouaka ti, 1,700 pauna taro, 3 piriri peke miro, 11 hoe, 7 pokai taura, 2 peke taonga, he taonganoa, no te Maukini te puke taliuri, 15 langala eke mait I Aperira 20—Kororateka, 17 tana, Paerau, no Tokcrau. Aperira 21—Ikamotu, 20 tana, no Wangap'ia, 9.000 putu rakau kani. Aperira 22—Ekea, 29 tana, i lioki mai kite awa. Aperira 22 —Hono, 28 tana, no Mahurangi, 6,000 putu rakau, 6 tana wnhie, 2 lio. Aperira 24—Arikiliana, 36 tana no Ilauraki, 25 kou, 2 hoilio. Aperira 24—Hine Matata, 14 tana no Pakiri, 2000 putu rakau kani, 20,000 Toeloe. Aperira 26—Poalia, 12 tann, no Mangonui. Aperira 20—Pepari, 18 tana, Kaparieri, no Opotiki, 200 kete riwai. Aperira 27 —Nina, 211 tann, no Poi Hakcnu, no Tokerau, 500 liipi i lukua kiutn, 300 i mate, 3 tangata eko mai. Aperira 28—Hine Koterangi, no Waihtiki, 20 tana wnhie. Aperira 28—Panora, te puke o te Kuini, no tc matii whakaiatutu i Kaipara. Aperira 29 —Riripeti, 43 tana, kei Mimuka no Taranaki, 1 irehi, I poiiako, 49 takai aniana, (i tangata eke mai. Aperira 30—Naiari, 21 tana no Ahipara, 15 tana Kapia. Aperira 80—Napi, 17 tana, ko Hemi Tautari te pene, no Tokerau, C tana Kapia, 5 kelii oporo, 9 Hoia ote 58, ko To llira to rangalira. Aperira 30—Hone, 28 tana, no Maliurangi, :i tana wahie. Mei I—llaniera, Wepilia, 200 tana, no P.ii Hakena, 50 hoilio, 70 peke paraoa, he taonga noa elahi, 7 tatigata eke mai. Mei I—Nanahi, 22 tana, no Hokianga, 2000 putu rakau, 300 ]>uliera niii, .{ tan.i inuk.i, 2 kelii hua rakau. Mei I—Akaira, ko Eruera Mfiilii te pene, no Tauranga, 400 kete aniana, 1 k.-ilio poaka,.'! pouaka appro, 1 pouaka rakau aporo, me era aiu mea. Mei I—Krumona, 9 tana, no Tauranpa, It tana riivai, 1 kaho po.ika, 50 puhera kanga, 19 puhera "in. Mei I—Parawini, 15 lana, no Waiheko. Mei 3—Merc, 21 tana, no Ilauraki, 2 tangaU eke mai. Mei 3—Taniariki, 30 tana, no Tokerau, 9 tana kapia, h tana poaka whnkanoa, 50 puhera aporo, 1 kaho hinu tukup>ru. Mei 2—Kororareka, 17 tana, ko Paciau to pene, 8 lana kapia, 1 langnta.
I jr ei 3—Mere Teira, 19 tana, no Whnng.irei, 250 kete kanga, 5 poaka. ' Mei 3—Parakihaka, 10 tana, no Waiau, 7000 1 putu rakaii. , Mei 3—Ani, 15 tana, no Waiheke, 20 tana waliie. J'UKE REUK ATU. Apcrira2l—Ani, 15 tana, ki Waiheke, he pelii. Aperira 21—Napi.ko Ilemi Tautari to pene, 17 tana, no Tokermi, 1 pouaka », i pojioka i pouaka ti, 30 peke liuka. I kaho. 1 kaho pYrani, 2 kaho rama, 2 kaho, I kaho ere, 1 takai mea karahi. I peke tote, 4 pouaka kanara, 1 pouaka karal.i, I kehi pair*. 1 pokai whiti kaho, 1 poke taon*a, 1 kehi waipiro, 1 poke raihi, 4 kehi rikara, 73 takai taouga noa. Aperira 21—Ilori, 17 tana, ko Tc Patu, ki Tauranga. he pehi. Aperira 21— Tamariki, 20 tana, ki Tokerau, -•- tana hukn, 10 pouaka horoi. 2 pouaka karahi, 1 kehi hea hoiho, 1 kaho parani, I kehi knpa, 1 kehi mea paraharaha, 4 ipn hinu peita, :i pouaka \ * P°"aka »> l l ,c '\ e taoiva, 2 kehi pukapuka, 1 kehi mea percti, 1 kelii kaone, 1 kehi .vaina, 2 pekc tote, 12 pouaka takoto kau, 3 peke taouga, 1 pekc kalene, 1 huripara, + taugata eke atu. Aperira 22—Kororareka, 17 tana, ko Paerau, ki Tukcruu, 1 kaho pat a. Aperira 22—Hencre Wata, 200 tana, ki Mcponi, 23 koare kauri, 30 tangata eke atu. Aperira 23—Ihikepa, 13 tana, ko Te Malcna, ki Wniapn, 3 pouaka, I kaho, 2 peke o takai kakahu he paraikele mo era atu mea. Aperira 23—Ira, IG tana, ki Aolca, 10 tangata ckc atu. Aperira 23-More Teira, 14 tana, ki Whai)Karei, 1) p'mri kaone, 3 piriri kareko, 40 pinna lupekn, 2 paiere hate, peke paraoa, 1 peke tote, 2 tangata eke atu. Aperira 23—Hone, 28 tana.ki Mahurangi, he pehi. Apeiira 24—Mine Malata, 14 tana, ki Matakana, ho pehi. Aperira 24—Wiwiri, 20 tana, no Mangonui, 3 pouaka horoi, 17 peke huka, 1 kehi pikara, 1 kekc karahi, 1 pekc kaone, 5 pekc paraikele, 2 kehi kakahu, 2 paiere ho, 9 pouaka tupeka, 2 peke paraikele, 1 pouaka mea rino, 1 pouaka mea karahi 2£, pouaka ti. perira 24—Wikitoria, 17 tana, ki Waiheke, \ he pehi. Aperira2l—Arikihana, 30 tann, ki Matakana, he pehi. Aperira 2G—Wikitoria, te rcwa rua o tc Kawanotanga, Id Pouckc, 4 tangata eke atu. Aperira 28—Iline Kotcrangi, 20 tana, ki Waiheke, he pehi. Aperira 28—Ikamotu, 20 tana, ki Whilianga, he pehi. Aperira 30—Hone. 28 tana, ki Mahurangi, A tana rino, i tana huka, 1 tana paraoa, 2 pouaka ti, 900 putu r ikau, me era atu mea. Aperira 30—Moa, 230 tana, ki Poi Hakena, 4 tana tarn, 4 tana aniana, 4000 putu rakaii, 3 tana ota witi, 2 tana riwai, he taonga noa, 30 tangata eke atu. Mei I—Riripeli, 4 3 tana, ki Taranaki, no Manuka, 1 kehi tupeka, 10 hoiho, 52 hipi, he rino mo te mira, me era atu mea. Mei 3—Raiha, 42 tana, ki Turauga, 14 p«kc huka, 3 peke tote, 1 takai mea peke, he ta'onga noa, 5 tangata eke atu. Mei 3—Perakihoka, 10 tana, ki Waiau, 2 peke kakahu, 2 peke huka, 2 peke parnoa, 1 punga, mete mekameka. Mei 3—Ani, 15 tana, ki Waiheke, he pehi. Mei 3—Mere, 21 tana, ki Okura, he pehi. Mei 3—Hine Taha, he puke Mihinere, 00 tana, ki Tokerau, kai eke—ko te Plhopa o Niu Tireni.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520506.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 88, 6 May 1852, Page 1
Word count
Tapeke kupu
910NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 88, 6 May 1852, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.