KO TE KARERE MAORI. Akarana, Mei 6, 1852.
Ka tata, ka tae kite ra ote whanautanga oto taton Kuini. Tenei te whakariteritea nei nga mahi mo tana rangi nui Ka toua ano nga repo o nga pa; ka tangi ano tc whakiv-urungn pu o nga Imia, ka wliakatu ano ratoti ki le marae o te l'araki. Ko to Kawmi't tttariia e noho kite whare huihui ka wliakainine nga rangatira o tc taonc nei, o ko atu, kite owha atu kia in. E whakaritea ana hoki lie kai ma nga hoa Maori; he kai mii le ttiktia ma ralon. kia wlmrau o nga tnngatn. li roiigo ana matoti. ko te wlmrau whiri tanra o Tc Uopihnna i Waipapa ttt ni to kai nei a te i\lanci i te 24, o ngara o tc inarama. Ko mini tataiho o te btii a te Kawana timata ai t t > Jbikari ma nga tangata Maori; ko te 'J, o nga linora o te muriawatea. Kite paki, ka hai i matin, kia ata rnwe ai tc mcatanga ki nga iwi Maori kia wha kaui tiitrii ratou ki nga Pekeha, "ki tc tangata nga i te'' inalii e karangarangatia ana ni<> te hnrihanga tan o to talou nei, Upoko niiina nui. 1 tauliou i potiri te whakanro o etahi tangata Maori ki a ratou whakatangata Maori, mo te liaeienga mai ki tc Ilakarii roto i nga kohoka pnrii, i te paraikctc ra, inc era atu kahu kino. Na, o mea ana ki to Kai a te Kawana, me haerc pai mai me wliaknpaip»i. kia tan atu una nga kanolii e pat mm tc alma mai. He Mini rnngatirnlanga hoki tin pai fe kiii to lioioi. ua pai hoki nga kolieka kei te liuuwat'oa anakc te ritengn pnru, a, [tiro ki raton ua t.u ki to aroaroo te liunga ataahua. lie rn noho noa ki nga Pakeha tc huringa tan otc Kuini; e mea ana nialoii kia perakatoa ki nga lioa tangata Maori, ta te mea hoki. kotnlu* ano tatou, ka iwi tahitia hoki No konci kia am nga tangata Maori ki nga ritenga Pakeha, kin tango ratou i ugft tikanga pai o o ratou, hoa a, kia tino whaka-Ingarihi i roto i nga innlii penei katoa. Ua penei to ratou tikanga pai, elinrn i te wlinkalioncre i te Kuini o Ingarnngi, engari, he whakarangntirntnugn tenei, i a ratoti ake, i nga iwi katoa o Niu Tireui nei.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520506.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 88, 6 May 1852, Page 3
Word count
Tapeke kupu
401KO TE KARERE MAORI. Akarana, Mei 6, 1852. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 88, 6 May 1852, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.