Korero Wehi.
Ko te Rore i te Wuruhi te mahi o etahi whenua, otira, tenei ano nga raiuraru, nga he o taua mea. Me whakatupato te tangata ua whakatakotoria tera mea. Me titiro i taua Rore i nga ata katoa, me whaknknpi i te awatea, ko le pome wliakaluwliera. Ki tc wailio kia pnare i le awate.i, ka man pea tc tangala, te hoiko ra nei, lie kuri, me era atu me.i. U.i whakatakotoria lera lu Kore, etc kai ngaki wlienua, e te kai rore manu, me era, atu mc here nga rakau tutata, me whakawerewerc he kohatu, he rakau ra nei ki nga rakau tu kite taha kia matauria ai kei rcira tana mca e takoto ana ; me maka lioki he tohu pera kite pito o te ara i te hacrenga atu ki taua rore. Na, ka kite te tangata liaere i era telm e inau mai ana i runga i nga rakau ka tupato, ka peka, he ara kc. Ahakoa he tini enci mea whakalupato ; tenci ano nga lie e pa ana kite rangata i te ngaherelicre, i ana rore. I nga tau ewlia kua pahure, i whaatakotoria tctalii raki, i herea ano nga kohatu me era atu mea ki nga rakau tutata ki taua men, i whai tohu ano hoki nga ara. I taua ra, ka haore tetahi tailainariki, rcre porangi tonu, e tinia ana hoki e te arolia ki tana whai-a-ipo. Te mea i haerc ai he kukupa, he Oivhauga i runga i te rakau, i matau taua tangata kite uahi i iri ai taua owhanga manua. I hnere atu i te torengitangaotcra; he uiurua tena, kihai i titiro, muliu tonu, rokohanga noatanga etc pouri. Awliio liaere nei, taupatupatu atu kite ttitaramoa kite tumutumu, nawai, n, ka tata kite rore e takoto ra. Te titiro ia ki tc maramara, mc tc tau i man ki nga rakau i tc ara c haerea ra ia, i te mahara tonu ki nga manu, ki tana whai-a-ipo. I reiratata, a—ke ! kati pu te rore ra, te taca te uou te waewae tc aha, hacrc mai hoki te mamac, mc tc mca, koparuparu ana tc weawae. Man nei tc wae o te tangata rn, mc tc whakaaro ona, ki tetahi tikanga, tc taca tc unu tc rekerckc. I ana wliakamatamataiiranga ki tc unu i tc wae, ka kati rawa te rore, ngau pu 1 nga niho kite kiko o te wac. Ka kite ia ckorc e taca, otira ka n"oto pu ki roto, ka mutu tc mea, ka noho noa ilio. No konci, ka whakao mc kore ra nei tc tangata c rougo mai; roa noa c karangaraciga ana, kahorc i :
rangona, k.i mutu te tangi ake,,ka noho puku, » e tiffla ana hoki e to mataku kei rangona te reo, e ng wuruhi, kei haere mai kite kai« Ka mca ia ikonei, kia taria marietia te tukunga ilio o tona mauranga ra, me whakamanawanui ia, me kore ra nei e puta he kai wliakaora i a ia. I roto i aia tctalii walii patiti, ko te patu anoteracmauria tonutia ana e nga Miliiniana. Toia haeretia ana eia te rore, a, te talia o tct alii koroi, ko te tuara i anga ki taua rakau ; ko t e loki hei patu mo nga wurulii kite mca ka puta mai ki a ia ; ko tona whakaaro tena. Ka liaere, ka puta nui te marama i konci, hore lie aliatanga o tc tangata whakrt*** roil go ana te taringa kite tangi mai otc wurulii. Wliakarongo nei nga,taringa wliakaman nei ng:i kanobi a, ka rangonii i tawliiti te wheorolanga mai o tealia ra nei. Ara, i tawliiti, i tawliiti, ka tatii ka riiiigona lie huruhi te tangi mai rn, a, ckorc c ro.i ka puta ki a ia. Hckc ana te kakawa ote tangata ra ite panga o tc welii ki a ia ka hihi ka wanawana tc, tangi o nga kararc he, ka rangona alu, kakania tonu te linere mai. No konci, ka lvliakarite te tangata ra i lana turanga, kia whakaliekea r.iwatia mai, kua poto ana tikanga i whakaaro ra. Ko te tuara i anga tonu kite rakau. lie tokoioko i te maiii, i mail ano tera ite tapokoranga ai j kite ringa inataii ko tana toki. Ka wliakabaha te tangata ra i a ia,ka inoi alu kite Atua. ka milii wliakawairua ki tana niatiia wahine, ki tana puhi hoki, a, ka tu marie kite tatari ite reinga mai o nga uanakia ra. K liaerc ana ano nga kanolii o te tangata r,i, kua karapotia mai, whete tonu mai nga karu, tiuitini ana; huerc mai tc tangi, lie turituri kc ano tana. Na te koniuriivlicnua i knirc ake te haunga o ma kararelio ia kite tangata; kua liongia mai ia, a, e haere akc aua ki tc popo ki a ia. Kihai i taro ka tac pu alu kite kali ra. * * * Ka mutu i konei ta matou kahore lioki lie kanolii tangata i kite i to ratou tatauranga. Meoi ra ano te kanolii i kite ko Tona e titiro ilio nei i te rangi. Ite aonga ake ote ra, ka liacrc ate l'erc Ilekuine—-te tangata nana tc rore—ki te tirotiro ; rokolianga atu, e tu ana te wheua waewae t.ingata i roto i te rore, e puke ana te toto i te take o te rakau, i ko atu, e pnranga liaere ana le wheua tanjjata, te huruhuiu matenga, te liaeliaenga kaka.hu na nga kararelie liaere i nga tangata ; wha'katau, ka kilea nga wurulii e torn i roto i te ngaliercherc, ka tata, ka male, e niau ana tc liaunga o tc patiti i nga papapa o nga poanganga. Koliikoliia ana i konei nga wheua o te tupapaku.kawea ana ki tctalii tanumangatutala, neliu ai. No naienei tara kiu, ora kau tnua tima i roto i tana oliinga, no te aonga ake o te ra, ka tonumia noalia ki nga puehuo te wlienua.— Ra Mohuna ; onu lakaro Maha, me ona ngaherehere.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520422.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 87, 22 April 1852, Page 4
Word count
Tapeke kupu
987Korero Wehi. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 87, 22 April 1852, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.