KO TE KARERE MAORI. Akarana, Maehe 11, 1852. Te Keringa Hau i te Hatirei.
Ite Hatirei kua pahure nei ka puta he hau nui; heoi ra ano te hau kaha i matauria e matou, ite tau 1840 tae noa ki tenei wahi I paea ki Waiau etahi puke, i roto i tenei hau. I te niuri awatca » te Parai, rei ka taka te hau kite Marangai-ma-raro. KN.K. liaere rawa ake kite aliialiitanga kua pakalia rawa a, taka rawa kite welieriiatanga, ka pukerikeri, liaere mai te pokaka, liacre mai te paroro. Ite aonija ake o tfi ra lie nui noa.itu to liau, tutu aria te heihei o te mojna, me aua noa atu te tainga o te liuka. Pnraiua kau ana nga taratara taiepa, titaritiri ana nya manga rakau, nga mea w/iakapaipai i " tupenupenua, tuwhatiuliaim, ngaiorikiriki," puranga kau ana nga weri. He nut te panga ote lie, ki nga puke inanti ite a\v;i. lie mea tukutiiku nga mekaniL'ka o te liaiona, te puke wero toliorao Marikena, koi.i ter.i te paeaai kiuta. li'ngari, ko * te mate ki nga kaipuke ririki o konei ake nui atu. .Ko te rewa talii, a te Ihimoraka, te puke o Te Wapariki i paea ki ic wapu o Wikitoria, titaritari ana tera. He rakau nga utanga; i ora mai eni. Koi.ilii alu reiva rua 1 totahu ki Waiariki, otira, k hore tera i alia, no te tiniunga o to tai, ka t.ikoto pakuptiku. Ko te poti oTe Opene i paea ki Ilorotiu. Ko the puke o 'l'e Rutani i pakaru, 10 tana o tera; he mea to kiuta i ora ai. He tini noa ilio nga poii, i pea, lie mea tolo kiuta, lakoto pikupaku ana, te taea ake e le koia era i ora ai. Ko te Kuini o Maketn, li - kaipuke no Tolii i paea kiuta ki Ilorotiu, teakingai reira, ngalongarorikiriki. Ko te ara atu i Horoiiu kite rae o Waiariki i ngaro ite wai, a, riro atu kite moann nga oneone o taua huaialii. Te patitanga o nga ivai o te moana taea ake ana nga whare e tu ana i tatalii. Kiano malou i rongo noa kite korero ote taliatalia, ko te una la, ekore ano pea, e kahore te pakaru o te puke o era walii, i tenei hau matangerengerc.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520311.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 84, 11 March 1852, Page 2
Word count
Tapeke kupu
378KO TE KARERE MAORI. Akarana, Maehe 11, 1852. Te Keringa Hau i te Hatirei. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 84, 11 March 1852, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.