PANUITANGA. HE mea tenei kia rongo ai nga tangata katoi ki nga rohe o la matou kainga—o te wahi ekore e tika kia hokona e te tangata, Kei te awa o Kaipara peka noa ki te'awa o Waikoukoii, liaerc lomi i roto i te awa, a, eke, noa i runga o Te Ara-kiore, ko le hairenga lenei o nga rohe katoa mo to matou kainga mo te kainga e whakatapua ana hei kainga pumau mo matou, me a matou tamariki lioki. Kei pokanoa te tangata kite korero teka ki runga ki ta niatpu kainga,—me te pakeha lioki, kei wakaae ki taua tangata e. korero teka ana. Hcoi alio, ka mulu. Na Haimoma, llalraki, Taraia, Wiremv, Paora, Okelopa 23,1851. PANUITANGA. fpERA tetalii whenua e hokoa ana, ko MaJ- heka te ingoa o taua ivalti. Ko ta talia kite Tuauru, kei te awa o Waikato. I te (alia Karo, lie mea whakamaro te kaha i Matalieka, a—tae noa ki Papakiringaringa. Ko te talia kite Maraugai, kei te awa o Maraniarua, a, ko te Tonga, lie mea wliakamaro mai i Auahi, eke noa ki Tuimituiun. Ko Haiinona Paitai, ko Ilotenc, ko Kruera, me era alu tangata, nga kai luko o tenei walii: (Signed) Chas. XV. Ligar, Surveyor General, I7MIOA, e te kai ta nupepa, —Tenei ano ta ■J matou pukapuka ki a kue, mo to matou kainga, mo Pukekawa. Kkore matou c pai kia liokoua tahaetia to matou kainga. K mu? ana lioki matou kia whakakaliorctia Ip nupepa a Ailie-pene, o Ngali-te-Ata; c lie ana lioki tana lioko taliae. Klioa, ete kai ta nupepa, kia rongo mai koe, ko te limalanga lenei o te rohe—ko Ketekaka, ko te Wliarangi, ko te Tokc, ko Awakanapa, ko Taivaruru, ko te I'ewa. ko te Waha-o-te maraugai, ko te Ko])iia, ko Marua Karaka, ko Whangaolcke; ko te talia tenei ki Waikato. Ka tahi ka aim ki uta, ki Pukekawa, liaere toriu i uta, a, marcte atu ano ko Ketekaka. Klioa, e Kapene Nutena, e te Honiina, kia rongo mai korua, kia holioro te kawe kite kai ta nupepa, kia wawe te man ena korero hei matakitaki mo nga tangata katoa.—Heoi ano, Na Taraipena, ArERAHA.MA M'eteiik, TIITERE, NOPERE. Nohema 25, ISSI, KOTAHI PAUNA UTU. KA riro atu nga utu, i Karangntia ilio nei, kite tangaia kawe inai ki a Rata Rcweti, to hea, te whariki lieu mete parniri o tona lioilio i mihue i te Hatapu kua pahurc nei. He hiako poako to hca; lion tomi a runga, ko roto e taivhito ana ; e hou ana kokt nga tatua o nua takahnnga; c hou ana te parairi ; lie whariki whaknliokehtke ko nalio, he mea mi kite ripeue mangu. Ki le mea i lingohi.i, i' rui nga paima e tukua ntu ki to kai kawe mai i te korero e man ai tc tungntti nana i taliae, nga tangala ra nei na ratou i tahue aua mea. Akarana, Tiliema, 1851, KOTAHI RAU PAUNA HE! UTU mo te tangata mana e whakakite mai he WAHI KOURA kite pito whakararo o tenei mom. Ko te llunanga hei tiliro tikanga hei whakatongo i korero mo lenei mea, ko — J. Logan Campbell. . XV. S. Grahame, John Salmon, Arch. Clark, HUOH CoOI.AIMtTi Akarana, Himticre, I SSI'..
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520129.2.4.4
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 81, 29 January 1852, Page 1
Word count
Tapeke kupu
532Page 1 Advertisements Column 4 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 81, 29 January 1852, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.