HE men atu tenei kia rongo ni ii<*a tnugutn Maori k lit on, ko te tc kau nui tuhi o nga linora, a—taka noa kite run o linora o te muri-awuien, nolio ni n Te Tamaub, ki tona whare-tuliitulii, i ia rn, i ia rn, liei wlinknroiijro i n#a korero, o te c hialiia nita kia whakawakia a latotihe, kite riten<*n ote lure. C. 1,. Nuisknt. Te kai Tulii Tuhi i n»a men a te nIJ mea atu tenei, kia maiaii ai ngatangaia katoa —ki nga panuitanga ka taia ki roto ki tenei N'upepa, ina, apitiria ki tej ingoa. Apiha, a te Kaivanatanga, he knpu pu ia na te Kauanatanga ki nga tangata katoa mo ratou nga korero Na te Kawana i mea, C. L. Nugknt, Kai-luhitulii i n:i mea ole tangata Maori. B lIOKOA ANA. A rr\p. KATA "KOTI RA II I," ;/A J- he Kaiptike pai tenei mo le tanga- ■ ta Maori, he pai no le hanganga, lie lion no nga taura, me nga mea Katoa iim te Imnga e pai ana ki lenei puke nga ritenga ulu kei ate. Nga Korerorcro o te Ilokonga
Hit pukapuka tenci mo tc kainga i toe Ic tuku ki Ic pakeha. Mo te u.ilu i toe mai ki an kia nhakatikaia tc rolie, ko te rohe kei tc kainga o Wircniu; kei te pou otc taiepn te rohe kite ]>akelia, ka tika kite moana. Ko tc ingoa ote awa ko Hinerau. E aim ana ki Remuera a runga; e ahu ana ki Ko te timatanga alii o te rohe kei te pon ano o te taiepa a Wireinu —ka haeJe tonu i le hnarahi, tae noa kite kaing.i ote Nninana, ki Kairere—ka haerc tonu i te huarahi, a tae noa ki Itiipangatcuira—haere tonu i te huarahi, a tae noa ki tc Pukapuka, ka rohe mai te walii ki au, ka tika kite ana, a tae no iki te tuoana, ka inutu te walii ki au. Ko toku kainga tend, ake, ake. amen • noa. Kua uti katoa toku walii ki roto ki teuei pukapuka. He kupu atu tenet naku ki a koe, kia rongo koe, le tikanga o tenci uupepa, mo toku kainga; ka tahi ano ka tukua atu e au kia taia nga rohe, kia kite koutou i te tikanga o tenci nupepa. Na Te Tinana. llangitoto, Hepetema 2->, 1851. KOTAiII PAUNA UTU. KUA tahnctia atu i toku mara i Te Whau, he walii tutata ki le kainga o Tc Kere, i tc ata o te Ruapii kua pahnre nei tc I7ote inar.iina, tctulii Poaka whaercie, he nianuu nga huruhnru. E mil lopu ana tenei poak i ; he putu kei iijra putnihu i ore i hci mauniia ringi, e popnto ana ngn taputapu, e whakao mai ana ki (aim ingoa lii a " Keti." Kouhi pauna c tukua atu kite tangata mana c uliakahoki mai ki nil, ki tc langata ra nei moiia c whakaatu mai, c man ai tc koroke, nga korokc ra nei, na ratou i lahae. Aknrana, 18,">2.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520129.2.4.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 81, 29 January 1852, Page 1
Word count
Tapeke kupu
499Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 81, 29 January 1852, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.