TYIi men a'n u-nci kia ronjjo ai np;a .aiL tniu;ata Maori katoa, leu le tc !:m 111:1 tnlii <> nj»u haora, a —taka 110 a ki tc run o njja liaoin d te iiiuri-awnlca, nnlio ni a To Tan a 111:, ki toiia wlinro-tuliitulii, i in 111, fin ni, liei wliakaron«*o i njj.i korero, o to liuiigu c hialiia una kia wliaknwakiu a latou lie, ki tc ■> u» line. C. 1,. Nu.ir.NT. Tc kai Tulii 'i'ulii i n»a mca a le Tnntratii .Mauri. r ][ T. mca alu tenei.kianu.tau ai nga tallica .1 iL kntoa —-ki nga panuitanga k:i laia ki roto ki tenei Nupepa, ina, apilhia ki le; ingoa. Apiha, a tc Kawanalanga, lie kupu pu ia 11a le Kaivanalaiign ki nga tangata katoa mo ralou nga korcro. Na tc Kawana i mca, C. L. Nt'GKNT, Kai-tiiliilnlii i nja niea o ic 1.-ingata Miori. K IIOKOA ANA. A TTMi KATA "K0 T I 11 AII I,' j, ,\ ' J- he Kaipukc pai tend 1110 tc tanga la Maori, he pai no ic hanganga, In hou 110 nga taura, 111 c nga mca Katoa 111.1 d hunga c pai ana ki tenci puke nga ritenga nil kci ale. Nga Koreioitio o tc Ilukonga u_|"ls pukapuka lenci mo le kainga i toe U J--L Uikii lei te pakeha. Mo tc \l.-Ihi i lot mai ki an kia whakatikaia tc rohc, ko le rohc kei te kaingi o Wircinu ; kci te pon o If laicpa tc rohi! kite pakeha, ka tika lei it moaiia. Ko te ingoa otc aiva ko Iliiit'rau. K aim ana ki Hcninera a lunga ; c aim ana ki to moan a tctahi into.
maratii, tae noa kite kainga otc Niimana, ki Kuirere—ka haerc toiui i (c liuaralii, a tae noa ki ltiipangatenira—liacrc tomi i tc huaahi, :i tae noa ki tc L'ukapuka, ka lolie mai :e ivalii ki an, ka tika kite awa, a tap not ki .e moana, ka mutu te walii ki an. Ko toku lainga tenei, ake, ake, nniene noa. Ktta nti catoa lokii walii ki rolo ki tenei pukapuka. He kupu alu tenei naku ki a koe, kia rongo toe, te likanga o tenei impepa, mo tokn kailga; ka talii aim ka tukoa alu e an kia tail iga rolie, kia kite kouton i te tikanga o tenei uipepa. Na Te Tinana. llangilolo, llepctema 2i > , 1831. KOTAIII I'AL'N'A UTU. K(JA I3h-.leti.-1 iitu i toku niara i Te Wliau, lie walii tutata ki le k.iiuga o To Kere, i tc ata o te U.itapu kua palinre nei 10 17 o tc mamma, letalii l'oaka wliacreio, lie n;4a iutrulinrii. 15 mii lopu ana icnui po.iki; lie pula kei nga putailiu i oret lui mamma ringi, e popoto ana ngu lapulapit, e nliakao mai aim ki tana iii a " Keii." Kotalii pamin e tukua atn kite tanj;aia mana c wliakahoki mai ki mi, kite tangala ra nei mnnac whakaatn niui, c man ai te koroke, ngu koroke ra nei, na ratoti i tahac. James M'Donnu.i., Akarnnn, IS.V_>.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18520115.2.4.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 80, 15 January 1852, Page 1
Word count
Tapeke kupu
497Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 80, 15 January 1852, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.