"E mei) tUu tenei kii\ rongo ni nga J-JL tangata Maori katoa, ko te te kau ma talii o nga liaora, a—taka noa kite rua o nga liaora o te iimri-uwatea, noho ai a Te Tanaiie, ki tona whare-tuliitulii, i in ra, i ia ra, liei wliakiirongo i nga korcro, o te liunga e hialn'a ana kia wliakawakia a rat cm he, kite ritenga ote tare. C. \j. Nucknt. Te kai Tulii Tulii i nga mea a te Tangata Manrit HE mea atu tenei, kia niaiau ai nga tangaia katon—ki nga panuitanga ka taia ki roto ki tenei Nupepa, ina, apitiria kite ingoa. Apilia, a tc Kawanatanga, he kupu pu ia na te Kawanatanga ki nga tangata katoa mo ralou nga korero. Na te Kawana i mea, C. L. Nuoknt, Kai-tuliittihi i nza mea o tc tangata M.iori. II EI II OK O, T ETA 1 11 KAIPUKE tua hoti, \ pai te hanga, 10 tana, o tenei , rewa ma. E matau ana a Te :ai-whakainaori, ki tenei poke. W. Smallry. Akarana, Oketopa 22, 1851.
HE pukapuka lenei mo tc kainga i toe te tuku kite pakcha. Mo te wahi i toe ai ki au kia whakatikaia te rolie, ko te rohe kei te kainga o Wiremu ; kei te pou o te taicpn te rohe kite pakeha, ka tika kite moana. Ko te ingoa ote awa ko Hineran. 1£ aim ana ki Hemuera a runga; e aliu ana ki to moana tetahi pito. Ko te tiniatanga atu o te rohe kei te pou ano o te taiepa a Wiremu —ka haeie tonu i te huarahi, tae noa kite kainga ote Numana, ki Kairere —ka haere tonu i te huarahi, a tae noa ki Kapangateuira—haere tonu i te huarahi, a tae noa kite Pukapuka, ka rohe mai te wahi ki au, ka tika kite awa, a tae no >ki te moana, ka mutu te wahi ki au. Ko toku kainga tenei, ake, ake, amene noa. Ktia oti katoa toku wahi ki roto ki tenei pukapuka. He kupu atu tenei naku ki a kue, kia rungo koc, te tikanga o tenei nupepa, mo toku kainga; ka tahi ano ka tukua atu e au kia taia nga rohe, kia kite koutou i te tikanga o tenei nupepa. Na Te Tinana. Kangitoto, Hepetema 22, 1851. PANUITANGA. TTE mea tenei kia rongo ai nga tangata -*--*- katoi ki nga rohe o ta matou kainga—o te wahi ekore e tika kia hnkona e te tangata, Kei te awa o Kaipara peka noa kite awa o' Waikoukou, haere tonu i roto i tc awa, a, eke, noa i runga o Te Ara-kiore, ko te haerenga tenei o nga rohe katoa mo to matou kainga mo te kainga e whakatapua ana hei kainga pmnau mo matou, me a matou tamariki hoki. Kei pokanoa te tangata kite korero leka ki runga ki ta matou kainga,—me te pakeha hoki, kei wakaac ki taua tangata e korero teka ana. Heoi ano, ka mutu. Na Haimona, Hauram, Taraia, WIRBMU, Paora, Okctopa 23, 1851.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511218.2.6.2
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 78, 18 December 1851, Page 1
Word count
Tapeke kupu
499Page 1 Advertisements Column 2 Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 78, 18 December 1851, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.