Tiakina te Noaro hanga Honi.-I te haerenga atu o tetahi Pihopa kia kite i tetahi o ona minita rawa kore, ka korerotia atu kia kaua ana moni e titaria kite hoko mea hei whakapai mo tona wliare mo to tacnga atu ona, o te Piliopa. Otiia, kiliai tana minita i whakaae kite kupn ote piliopa, taka ana lie kai inana, nui noa atu. No te taenia atu o te piliopa, ka riri ia mo tc manmaur snga o ta te minita nioni kite hoko kai, ka mea ia, ko nga utii mona i roto i te tau kin poto atu liei hoko kai mo te ra kotalii. Ka mea atu tc minita ra, " Kaua koe e potiri ki tenei takaaga kni man; kiliui nga utu inoku i hokoa ki tenet kai, e tukua ana era katoa kite httnga rawa kore." Ka mea atu ate Piliopa, •' He kninga tau e utua ana, no reira tau rawa V Ano ko tera, " Kahore." Ano ko tc Piliopa, "li ngaio ana o tikanga i an, he mea pehea i ora ai koe, lie mea pcliea i penei ai tc Ima o ton rawa ?" Ano ko tcra, "Tcnci ano taku puni kotiro, c nolio aim i roto i te whare, ckore ratou c waiho i nil kia liiikai ana, kia pangia e te rawa kore." " lie ! he wliare kotiro tuu ? kiano an i ronuo noa lie wliare nohoangit kotiro to enei wahi. He mea liou enei ki mi, he mea miliaro hoki.engari ine whakakite mai tau wliare kotiro ki au, kia ala matauri* ai' tau tikauga." " Kia mutu tc kai ka arahina atu koe, ko reira whakapai ai koc ki toku mahi," ko ia ntn. No tc mutunga ote kai ka arahina tc Piliopa ra kia lnatakitakihia te wliare i noho ai nga kotiro. Ka arahina nei, a—ka t ie atu ki tetalii taiepa nui, he wa pouakn njjaro i roto, toro atu ana te ringa o tera, ka mea, •' Ko aku kotiro ena ; ko nga kai nnhi ena i nga kai i kai ai koc ; ko ngti utu o to ratou mahi i te tau £75, ko nga moni ia e ora nei matou, lie mta ano, ka toe etahi hei hoko kai ma aku lioj." Miharo ana te Pihopa, tino whakapaia ana te mahi o te minita i urnri iho ka karanga kia whakflnuia he utu mo to raiou mahi, ka mea a te Piliopa—■ "Me tango kite ngaro—me tango kite nga»
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511204.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 77, 4 December 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
409Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 77, 4 December 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.