NGA KAIPUKE.
PUKE U HOU MAI. Nohema B.—Wikitoria, 17 tana, no Waihek 30 tana wahie, 50 kaho taiepa. Nohema s.—Rewa Hiwhi, 158 tana, no Tahi 1 tangata eke mai, he taonga noa ihb utanga. Nohema B.—Jferi Tera, 14 (ana, no Ngungut 6000 putu rakau. Nohema 10.—Arikihana, 35 tana, no Wait 14,000 putu rakau, 7000 toetoe, 2 tang; eke mai. Nohema 10.—Iriomama, 78 tana, no Turanj 500 puhera lfiti, 1000 pul.era kangaj tana uuika, 3 tana hinu, tana wlie tohora, 0 rau pauna wheua tohora, l£ ta muka, 5 tana mekameka punga hoki, tana kapa whao. Nohema 11.—Kukupa, 20 tana, no Ppotiki tana muka, (J tana riwai, 100 puhera.w 300 puhera kauga, I tangata eke mai. Nohema 11.—Taterehi, 27 tana, no Xurani, nut, I liea, 18 kaho poaka, 1 moengn pouaka rakau, 1 pouaka ti, 1 Kcke wini' 1 ipu hinu, 27,pouaka taonga, GOO puh kanga. Nohema 11.—Ntii 'l'ireni, 14 tana; ko Arawa te pene, no Tauranga, 200 puh kanga, 50 poaka, 50 kete riwai, %0 \ aniaua, 20 peke will.' . Nohema 11. —Angaugalcahu, 22 (ana, no iV huraogi, 25 tana wahie. Nohema ll.—Hera Heini, 17 tana, no Tu nganui, 500 puhera kauga, 1 tana poe tote. Nohema 12.—Hine Fiako, 10 tana, no Pia 2 tana muka, 2 rau pauua ivamu. Nohema 12.—Irihapete, 43 tana, no Taraoe no Muriwhenua, no Tokerau, 1 kata, keke pata, 1 pouaka hua, 103 puhera p; 415 peke paraoa, 4 peke paraou, 33 pi ota, 300 kctc kauga, 31 lakai taonga, b eke mai, Nohema 12.--Ihapera, 99 tana, no Hi Taone, 20 tana paraoa, 3 tana riwai, taonga noa iho te utanga, 0 te hunga i mai. Nohema 13-.-*-Maiikini, 106 tana, no Poi I kena, 140 peke paraoa, he taonga noa : te utanga, 4 tangata eke mai. Nohema 10.—Hone, 28 tana, no Mahuran 40 tana wahie. Nohema 15.—Kitvi, SGAana, no Wikitorit atu ki Kaipara, he pehi. Nohema 15.—Wikitoria, 17 tana, no Waihe! 30 tana wahie.
Nohema 17.— AngangaVahtt, 22 tana, no Mahutangi, 25 tana wahie, I tangata eke toal. Nohema 17.—Poraha, 12 tana.no Opottki, 1 »ana poaka, 4 tana muka. Nohema 17.—Pcneromana, 35 tana, no Te Kaha. 8 tana hinu, 600 puhera kanga, 1 tangata eke mai. Nohema 17.—Pepora, 18 tana, no Waiheke, 95 aka kaipuke. Nohema 17.—Arapia, 92 tana, no Hopa Taone u ki Te Kaha, 56 peke paraoa. 2 peke hiako, 4000 putu rakau, 11 hoiho, — he mea uta ki Te Kaha—3l kaho hinu paraoa. Nohema 17.—Karete, 350 tana, no Panama, no Tahiti, 470 tana waro, 12 pouaka ararutu, 8 ponamu hiriwa, 7 tangata eke mai. Nohema 17.—Mere, 47 tana, no Hauraki, 20 tana waliie, 24 heihei, 2 rau pauna riwaii kaho. rI'KE RtBE ATU. Nohema 3.—Wikitoria. 17 tans, ki Waiheke' he pehi. Nohema 4.—Mere, 47 tana, ki Turanganni, ki Katepere. 2200 pulu rakau, 6000 toetue, 6 tana paraoa, 20 pouaka ti, 71 peke huka, 1 kehi hu, 6 kaho poaka tote, 20 pauna tupeka, 4 kaho waina, 4 keke pata, 4 pouaka kanara, 1 peke paraikete, 1 peke hiako, 1 peke tatua, 10 rau pauna wamu, 4 peke raihi.
Nohema 6 —PeDroemana, 35 tana, ki Opotiki 3o karona parani, 1 hoiho, j tana tote, 3 peke taihi, 1 peke huka. Nohema s.—Tiriana, 226 tana, Vi Poi Hakena, he taonga te utanga no Hawaii, 15 tangata no Akarana. Nohema o.—Kiritipa Mete, 338 tana, he puke wcto tohora no Matikena, ki nga weiohanga tohora kite marnngai-ma-rato o Niu Tireni.
Nohema 7.—Haneta, 14 tana, ko Rawiri te pene, ki Waiau, 0 peke paraoa, 1 kaho poaka, 20 pauna tupeka, 8 kaho tino, 3 peke huka, 3 takai taonga, Noheoia 7.—Tamanki, 30 tana, ki Tokerau. 4 tana riwai, 3 tana raihi, 4 kaho hirni, 5 pouaka ti, 1 kaho karaua, 3 tana paraoa, 1 tana huka, 2 peke tote, 1 kehi taonga, 1 kaho tupeka, 1 hoiho tame, I peke ho, 1 poke paraikete, 4 tangata eke alu. Nohema I.—Meil Peka, 15 tana, ki Whakatane, 27 takai taonga, 1 'akai tupeka, 2 keke raina, 3 kehi hini. Nohema 10.—Mere, 47 tana, ki Hauraki, 200 karona pia, I kaho poata, I peke raihi, 1 pouaka taonga. Nohema 10.—Arikihana, 36 tana, ki Maliurangi, lie pehi. Nohema 10.—Wikitoria, 17 tana.ki Waiheke, he pehi. Novemher 10.—Pepora, 18 tana, ki Waiheke, he pehi. Nohema ll.—Angangakahu, 22 tana, ki Mahurangi, 2 peke paraoa, 4 pauna tupeka, 2 karona rama. Nohema 11.—Niu Tireni, 14 tana, ko Te Arawa te pene, 2 Icaho whao, 1 peke whao, 1 peke taro. Nohema I!.—Mere Teira, 14 tana, ki Ngunguru, lie pehi. Nohema 11.—Riwc HiwhS, 151 tana, ki Poi Hakena, he taonga noa iho no Tahiti, 7 tangata no Akarana nei. Nohema 13.—Huria, 36 tana, ki Turanga, ki Katepere, 14,000 putu rakaii, 10 tana paraoa, '£ peke raihi, 100 puhera kanga, $ tana poaka wamu, 6 tana riwai, 1 tana huka, 10 pouaka ti, 2 tangata eke atu. Nohema 13.—Kukupa, 20 tana, ki Opotiki, he pehi, 1 tangata eke aiu. Noh'ima 14,—Hera He ini, 17 tana, ki Tokomaru, 5 kehi parani, 2 kehi hini, 2 kehe hea hoiho. 1 kaho raihi, 1 kehi, 1 peke, .1 peke huka, 2 kehi wai piro. Nohema 15. —Wikitoria, 17 tana.ki Waiheke, he pehi. Nohema 15.—Hone, 28 tana, ki Mahurangi, he pehi. Nohema 17.—Angangakahu, 22 tana, ki Mahurangi, he peh).
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18511120.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 76, 20 November 1851, Page 1
Word count
Tapeke kupu
865NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 76, 20 November 1851, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.