E Tai Ma,
Tena koutou e kite he waiata hari tenei mo o koutou tini tamariki; e waiata ana nga reo, e pekepeke ana nga waewae, e pspaki ana nga ringaringa, a, ahuareka ana nga ngakau ote kai matakitaki. Ko te rangatira nana i ako aku hoa tamariki parauri ki tenei waiata, e matauria ana ia e te tokomaha o nga hoa Maori. I nga tau erua kua pahure ake nei, kiliai nga tini tamariki Maori o tc kura i matau kinga rangi waiata I'akeha; ko tenei, kua nui ke atu te matau ki nga rang! himene, ki nga rangi tino ahuareka, me etahi o nga rangi pakekc,—tangi pai, me enei,—" Whakatanttihia te Tetere Nui," *' Whakarongo kite HeoKoa," haunga nga waiata a Rawiri, me era atu mea papai. He mea tika kia rongo koutou ki enei mahi—c koutou e noho mai ana i tawlnti, te liunga kiano i rongo noa ki enei mea, ka whakaaro, ckorc nga tamariki o laea te ako ki enei rangi waiata, me era atu tini mea pai. Gkore te tohtinga o o kouiqu tamariki e huki ilio i to te rau o teiwi_; tenaina, ma te roa o te tan e wliakakite i te tika o tenei. Ua hacre atu te liunga marutauhou kite matakitaki i nga kura, miharo tonu, mo te nui o te matau o nga tamariki. _ Na, e tai ma, me tuku atu o koutou tamariki ki etahi o enei kura, ko reira akona paitia ai, a, ka tiakina paitia. li wkakaaro ana ano pea koutou me aha, me aha ra nga tamariki ; —me tangotamo whakaaro ki etahi mo lo ratou nolioanga king.» kura, nana, i nioni, nana, ra nei i kai liei utu. Kua rongo au erima ano p.mna mo te tau kotahi, i hoki ilio ra nei i nga pauna erima, me uie koutou nga utu. Alio te ahuareka ki o koutou ngakau ua kawea nga tamariki kite kura, a, ka haere ki tc matakitaki, ka kitea atu e noho hari ana, e noho rangatira ana i roto i nga tini hoa, n, e akona ana ki nga mea hei wliakamohio i nga hinengaro. Ae ra, choa ma, me lie mea, ka tukua kia akona nga tamariki he haiinga nui tena mo koutou, mo ratou. Me ake koutou whakaaro ko te mea pai rawa tenei ko to koutou whakauaua kite ako i nga tangata katoa o o koutou kainga. Kite mea lie liiahia ta koutou kia mahia te pai, me tahuri, nei ano, kite ako i nga tamariki. Kei pouri te ngakau kite kupu utu mo te akoranga o nga tamariki, mo nga kai, mo nf a kakahu hoki. He nui a koutou poaka, he nui te piraoa, te kanga, te riwai. me era atu mea. liiigari te tuku i era tini mea hci utu mo nga tamariki e whukakahuatia ana; ko te kore rawa tena, ko te hokonga o era mea kite tupeka. Hnpono enei meatanga.ka whakaae ano koutou kite pono na tiroliia te alma rere kc o nga tamariki,ua tiroliia, e whakauru ana i roto i te liunga matau —te liunga pai, He ahuareka ke ano tera ua tiroliia atu to painga mai. Kua timata ra nei ta koutou mahi i te kakau witi 1 Kua oti te whakalma nga raranga etoru e totahi hoa tawhito, o koutou, e mea ana ia, ka pai ano era, he langariki, he rangalu, he rarungi-Maori. Whakamatamatauria enei etoru, ua tuia, ka kitea e koutou to mea i pai ake. Na te kai-whakaaro kite painga mo koutou. He Whaba Waorj. Akarana, Hepetema 8, 1851.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510911.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 71, 11 September 1851, Page 4
Word count
Tapeke kupu
592E Tai Ma, Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 71, 11 September 1851, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.