Te whakaaro o te Tangata Maori ki tera ao atu.
I tino whakapono ratou kite ao e noho ai te wairua tangata; i whakapono hoki kite ao, i muri iho o te whakaparehotanga o tenei ao e nokoia nei e talou. Ko Te Rainga te kainga e noho ai nga wairna o nga tangata Maori; kei Muriivlienua lera walii. Ka mate tc tangata ka rctc te wairua ki Te Reinga, ka lickc atu, maoa ake i tc moana, i nga motu e tit noa i Muriirhentia ra ; ko reira nolio pai ai nga wairua, e ai ta tc tangata Maori, lihara lanei tenei i tctihi o nga tikanga hei whakapumau mo te whakaaturanga mai nei, ki le oranga tonutanga ote Wairua? Nowhea ra tenei whakaaro? Kiliai ra nei te Kai-Hanga o te tangata i ako i tera mea ki nga tnuitvi katoa oleao ? Kihai ra nei le Atua Nui i tulii ilio tera whakaaro ki tongikau o tc tangata, te taea te muru e nga mea katoa o te ao ? Tera ke te awhio haere o te wairua o tc Initina o Marikena, e ai ta ifaulii i ana wain mo (era iwi. Kahore t pera te nwliio haere o tc rcienga wairua o tc tangata Maori. " Koe ara kite Po Ara whiwhi, ara roa. Aiva a rire, aiva a nui, Runga te wliatawhata iii, Kiiliu te wairua koe rau otaota l'elu'a ilio nga one tu iign Ko te rerenga ano raid." Peke kau te tangata Maori kite moana tc putanga ake he taenga ki tuna kainga pnmau. Ko o ratou whakaaronga kite rerenga ote wairua ki Murhvlienua, i rite ki nga mea o tenei ao. 1 wliakaaro etalii me whakawhiti i te awa, me whai o kia ora ai. No reira i tango ai etalii ite waka, mete lioe, hei kawe i te wairua ki tera talia, utaina ana te kcte kid Maori hei oranga kite ara. I wli»kaaio ratou, ma te wairua o tc waka, ka wliiii atu te wairua ole tangata, a, ma tc wairua o nga kumara, ka ora ite kai. Kiliai tenei rilenga i langoliia c nga iwi katoa o tenei wlienua te patunga o te taurckareka hei hoa haere mo te hunga mate. Kei nga tint motu atu tera ritenga; kei le pito ki raro o Ni'u Tircni nei. E mea ana ratou c okioki ana te wairua o te tangata ite haerenga kite reinga. E meinga ana hoki e titiro whakamuri ana kite hunga ora, a, ka waiala haero j " Ka rere au ko te hau o te Heinga, Kei maruatata au te whakamau, Ki to pae-taua-rai kite makau, Kite taua tireni Ka ata werohia ra kite raki taiaha; Ko au ware noa He kai e hoki au." Ko te kupu whakarautunga, lit meatanga ki te whakaaro e inea nei hei kai ratou mo nja atua ua tae atu kite Reinga. Ko te tangi i muri ilio nei he pera me tera kua tuhia, he whakahaercnga kite rerenga lineretangao tc wairua ki tearatika atu kite Reinga. Ko to tatou whakaaro, hohoro tonu tc rere o te wairua ua mate tc tinana, a, c tae waweatunnaki te wahi hei nohoanga mona; na te Karaipilure i matau ai tatou ki lera tikanga pono—- " Nolio kc i te tinana a, kia noho tahi ki tc Ariki;" otiia, kiliai te tangata Maoii i mea kia penei te hohoro o te rere o te wairua. " Mihi, milii mai nga lai O Hokianga, ki taku Whanaunga mate.ki aKura,ngato noa; Ou haerenga nei, c Kura c! Ou takanga nei e Kura c ! Tena ra Kura ka riro ra runga Ha Waikarehua. Tana mata humaric e liaumiria Ana e te Atihapai— Aue! e Kura i au, el"
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510911.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 71, 11 September 1851, Page 4
Word count
Tapeke kupu
616Te whakaaro o te Tangata Maori ki tera ao atu. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 71, 11 September 1851, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.