E aku hoa Maori, Nui atu taku koa, no te mea e ata whakarangona ana e koutou nga akoranga o nga hoa e tukua atu nei i tenei wa, i tenei wa. E kohikohia ana era kupu :iko, a, e tail ilio ana te m manga ki o koutou hinomiaro. I etalii ivalii o tenei wlieniia a'aaliun, c tino liolioro ana te tango o tc tnngata i nga ritenga c kakc ai ratou :—i te ngaki whcnua, me era am mea. K tukua atu ana e o koutou Mihincrc paii ng a " lca lnlll "i -uya mea pono o to tatou karaki i tapn ; e lvhakakite ana lioki i nga liua lika e aim mai ana i te ahuwlicniM. K mea ana'nga tniisata pai. me nga tangata nui o tenei ao, kahorc lie tangata ivhakapono kin noho noa ana. Khara oli lera i le me a pono I l-'korc iimei e lino aro te ngnkiiu ki tona Kaillaiva, i tc mea e iiltuwlicmia ana te tangata ? A, ekorc ianei c tino paiugialc karakino te tangata, no te mea e tangolango tomi ana i nga niahi liei painga nioua auo, mo te ran lioki o te
tangata? Te men i peneilia .-■', e kite i ctahi (i koulou e nuho ricia ana kit" :• nga kawanata i te nica e lata mai ra (■ .) nga hoa, Ii wliakaac ana nga maiio ( '•• maori he muni wa e hricrr nci < chara ite mea inii ake ite moiii ! T i v e hoki mai i nga kojma o In po ten r kotalii i nga koura katoa, o l'cm, o K; .'pi>. o Opa? AIo konei ra, kia linn mea at- . a-i " llokona te laiina, mo te niea, i- kim ia ; ra." E liari ana an mo takn rongoign, k -im. nri tc malii o nga tangata o Orakei, ' '- iit Maori tutala ki Akarana. Kna iiok J'ni Tuhaere nga hoiho crna me >e \, a, r.ieinga ana e aru ana etalii ta ■ or tona likanga jiai. Ka rawe tciu-t. l l ,a kite lenei ki u koitton hoa l'.ik- 'i. , ano koutoti te whakaoho, aliako'i ';■; wa e patna ana e te ngoikoc, i prra te likanga, me le honongi " '. :,. roke, kite take otc rakau iimik. E men ana au, ko te t ■:■■ : iti, a, tukutukiia ka moiri t" ra, '. i i • • hilii ki runga ki a Ngatiu'.ia.- ,!;:■.-. lioki o nga iivi e karapolia t.c rv ..■■.-. koutou hoa tawhito, na, >'' \ ;.' Akarana, Aknliata 20, ISSI.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510828.2.14
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 70, 28 August 1851, Page 3
Word count
Tapeke kupu
405Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 3, Issue 70, 28 August 1851, Page 3
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.