TE MANU HONI.
Ka mea a Te Kumini:—" Ko toku orokokitenga tenei i tenei tu manu. Ano te miharo ki tenei wahi mea. Ko te nui i pera mete hawini; ko te ahua e tua mangu ana. Korihi tonu tc manu nei, rerere liaerc ana, tau rawa atu kite nolioanga ote ngaro lianga lioni. Kopikopiko ana ki le ara ote tangata, me kore ra nei c anga te tiliro o te tangata ki a ia. No ka tiliro noa te tongata ki a ia, ka rere atu, a, tau atu kite manga rakau ite talia o to nolioanga o te ngaro linngi lioni. Korilii tonu taua walii maun i te arnlianga o te langata kite takotoranga lioni, ite puta raknu ra nei, i te ma ra nei o te jiopokorua. No te kilenga o te tangata i te wliare ole ngaro, ka nolio mai te niauu ra ki le puaka tatari ai i tc tangolianga o nga lioni, kia ahei ni te riro tetalii walii lioni i a ia ua tangoliia. Ka oti nga ngaro te tahu kite tarutaru, he mea whakapongere te alii kia ngoi kore ai—ka oti nga lioni te tango mai, ka araliina le tangata e te inanu ra ki etalii atu wlmre ngaro. Ko te tangata nru i taua inanu, me ivhiowhio kia tirohia mai e te manu. Tera ano nga rangi mo te walii manu nei kci n<a limgata e taungi ana kite liaere koralia —ko nga tangata maka ia, o era walii." Na, c kitea ana te toliuuga o te inanu me era atu mea i roio ite korero pcnei. Ko nga painga mo raua ko te tangata c rapua ana e ia. Ka ui pea te tini, ka mea, No naliea te toliungatanga o tenei tu manu, no lana matauranga ki nga malii o te tangata, no nma ilio ra nei? I riro ra nei le matauranga penei i tenei tu manu anakc, kei era atu ra nei I No te orokolianganga ole manu tenei toliungatanga, no muri mai nei ra nei no tc luiercnga o te tangata maka i roto i le ngaUeretiere rapu lomi ai ite kai I Tcuci auo tetalii atu ritenga miliaro e kitea ana ki tenei walii manu. " Aliakoa e araliina ana te tangata kite i te mea reka niina, lie mea ano ka aratakina tc kai am i a ia, kite rua otc racona, kite nolioanga ra nei ote panata. Wliakatakariri ana ki taua mmiu i tc tatanga o tangata ki le kahui orepana, ka tangi mai
te mami, ka oma ntu nga tangata ki a ia, mnluic ake to ratou niahi ki to ariiaru i ana kararchc, ka wliai atu lioki ki tc lioni ma ratou. E mahara ana au i tetalii o aku ra liaere koralia, kite aruaru ercpana, liipopotami lioki, ka tinia c tc koha, ka liacrc an ki te pupil hi manu. No te kinga o taku putca i te niaiui, ka kite atu an i tc manu lioni c pekepeke mai ana ki au. Whiowhio ana an, aru ana i taua manu, a, taka noa tc maero. Pono pu atu e takoto mai ana i rolo i tc wai tetalii tuatnra wliakaharn, ko te angnga knu i pitta, ngaro katoa te tinana i tc wai. E titiro whakatau ana taua ngaraara, i tc kitonga aiu c au, i nga kau maka, tino ngahurii, i | liaere ilio i te ngahereliere kite inn. A; , liaere ana ratou i roto i te repo raupo, c takoto ana te paru no tc waipuke i muaniua atu. Tc lata atu ana kau ki tc wai, ite " rua o te waro," lioki ana kiuta,marie kia lioki i ora ai i tcra ngarara unahi, i tera ngarara hoto tailgate, lioro kararelic."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510717.2.16
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 67, 17 July 1851, Page 4
Word count
Tapeke kupu
622TE MANU HONI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 67, 17 July 1851, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.