NGA KAIPUKE.
PUKE U HOU MAI. Hune 17-Kiwi, 87 tana, no Poi Hakena, ki Kaipara, he pehi, 2 tangita eke mai. Hune 17—Angangakahu, 22 tana, no Mahurangi, 200 pou, 15 tana wahie. Ilune 18—Kcrancko, 150 tana, no nga mo'n o Tongatapn, 70 karona liinu kokonaiti. 12 karona wv.i raima, 100 kokoniiti, 12 tangata eko niai. llune IH—Meri Paora, 19 lana, no Opotik', 20 tana riwai. Ilunc 19—Tc Mara o te Kuini, 15 lana, ko Pir.'ta te pene, no Opotiki, 40J kete amain, 0 kete kanga, 30 poak.i. Iluno 19—Poiri, 15 t»na, no Whangaroa, 9000 putn papa, 2 pouaka aporo, 1 potiaka paipn. Ilime 23—Moa, 23G tana, no Pol Hakcna, 27 hoiho, lie laonga noa ilio, hunga eke mai, 25, Ilunc 23—Irihi, 75 tana, no Ilonoriiru, me era am moti), he laonga noa iho hunga eke mai, 2. I Juno 2<1 —Paiaii, 10 lana, ko Pekawere te pene, no Waiau, 300 puhera kanga, 35 puliera witi. Ilune 25—WiUitoria, 17 tana, no Waiheke, 3(1 (ana waliic. Ilunc 27—Augangakahu, 22 tana, no Malm rangi, 300 puhira kotakota, 10 tana waliic, Iluno 2S—Napi, 17 tana, lo Iletni Tautari te pene, no Tokerau, 8 kalio liinu paraoa, 101) kete kanga, 7 tangata eke mai. Ilunc 30—Tainariki, 30 tana, no Tokerau, QO , pulu-ra kanga, 5 ran pauna, 1 pouaka | wainu, 5 poaka 3 kclii taonga, ■'> ran pauna I riwai, 1 pouaka hna rakau, 5 pouaka tu- I peka, 5 t.iugat.i eke mai. i Ilune 30—Hone, 28 lana, no Nglln3u.ru, 1 10,000 nutu papa, 10,000 toeioe. 1
I'L'IU: lIF.IIE ATI*. Heme 17 - Ki«i, 87 tana, ki lln-n Tiioiie, no Kuipara. Miino I 7—Ar»ttkini, 101! tana.ki P«i H.ikcn.i, 1.),()()() puhcrn iviti, 3 kaho, (i kehi, 8 pmiaka, (i keke tupeka, <1 kaho poaka, 120 puke, I !)9 pnn.ikii riwui, eke ntn, 25. Ilime 17—Angangakalm, 22 tana, ki Mahuraugi, do pelii. Ilnne )!»—I-'ma, 121 tnna, ki l'oi Ilakeni, 100 kiako kau, 11 paiere hi-iko liipi, 1000 puhcra witi, 1 pouaka tatna lioilio, ISO' peko riwai, 2 pmiaka aniana, G kaho \vai)>iro, + kehi ivanin, 1 kaho, 1 keke hinu, 1 poke taoiiL'a. Hune I!)—Xiu Tircni, 1+ tana, ki Tanran-r.i, 1 puke taon-xa, 2 peke paraoa, 1 peke hnka, 1 keke wliao. Ilunc 20—Ahina, 321 lana, ki Waiparaiho, i Marikona, 2<15 tuna wnro. Ilnne 'JO—Meri I'aora, 19 tana, ki Whaknlane, 1 ipu hinu, 1 pouaka ti, 1 pounka linpi, 1 peke taonga. Ilnne 20—N'api, 10 tana, ki Tokerau, ko Ileini Tautnri te pene, tain riw.ii, u poke r.-iihi, I peke parao.i, 2 pouaka par.nnu, 2 pouaka ti, I peke tote, I pouaka horoi, 1 peke paraikete, 30 puhrra iviti, I- pu!»e liuka, 30 pauna tupeka, 1 kohue, liiiiijja eke atu, 2. Hune '25 Atiropa, 35 tana, ki Turanganui, 3 hoihn, 20 kaho, 5 pokni whakahekc, tau:t tote, I kaho niar.iihihi, 1 kaho uiiuk-i, 3 peke laoiijra, 10 peke, eke atu 5. Ilnne 26'—Mere, -Ki tana, ki Mahurangi, 1 tana riwai, I kaho poaka, 3 peke liuka, 4 peke parao.i. Hunc 27—Peneromona, :{5 tana, ki Whangarci, 1 kehi, 1 peke tnonjja, 24 pouaka hini, 1 pouaka waina. Hune 27—Poiri, 15 tana, ki Whangaroi, S peke toie, 12 rau liuka, 3 pouaka liuka, I kehi hini, 2 pouaka, 1 pouaka paipa, 1 pake tiionga. Ilnne 28—I'aiari, 16 tana, ki Waiau, ko Pekaiviro te pene. 1 peka paraoa, 1 keke waipiro, 2 kete tnong.t, 5 peke hnka, 1 pouaka liopi, 1 tnira, I pouaka ti, 1 puuaka kanara, 1 takai ta ma, 3 takai taonga, 1 talari, I pouaka tupeka, -1 pokni whakaheke, 3 porukurukit whao Hune 28—Wikitoria, te puke a Ic Kan-ana-* taii'ja, ki Poneke, 4 tangata eke atu.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510703.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 66, 3 July 1851, Page 1
Word count
Tapeke kupu
596NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 66, 3 July 1851, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.