Kua rongo matou i te korero, me a e nga hoa Maori titiro kite uni o te utu mo to witi o tenei takiwa, a, ka hokona e ratou nga purapura hei rui mo waenga. Kahore pea ho take mo tunei r .njfo kua puta mai; e whakaaio aim matou In iwi tiaki pai te t:n\:;ai:i Mauri i i>;*a una mo Kkure ra o v.liakaji!.ih> t<
ngakau kite kuaro oto tangata kia liokoa noatia nga purapnra ki ni;a men liereni, iualioki c maliara ana alio ratou ko a te kotinga i te pakaritanga o nga witi tino wliiwlii ai rat on ki nga liiea inalia. Kei nga maraina erinia, couo ra net ka kotia ano to witi, a, ko reira takoto ai nga mea liunui mo to liunga puptiri i nga purapura witi. Me he men c knke n'ia tc-uei te utu mo te witi, tuna va nei e hoki ilio i te marania o Haniiere? 10 takoto 110 a ana ta taton rapunga—lllo lie mea ka riro te 11 liereni mo tc pulicre kotnlii i tenei wa, a, ka l'ltia tana puliera, maea mai 20 pulicra a, ka taki wliitu herein 1110 aua pulicra erita la te kau— ko teliea rate mea pai o enei erna ? = Ka mea atn nei ano nintou ki nga tangaia ngaki win-min. kia ua«a kite tnalii; ruia katoatia nga walii e takoto noa aua. fu> ic nun l,ci rui mo te nuinga o u<)u mum, ho vrili. Ko to kai tern e manakoliia aua lie witi. Kia nui ano tera kai ma konei ake, liaunga nga mea 11m Otnkou me era aiti kainga. liaim»a hoki nga mea 111 ate kai keri koura, 111 a n«a iiiano u Oropi ka mui mai ki I'oi Ilakeua. Me whangai nno era, ekure hoki te whenua o tiiwnlii e tino ligakia. Wailioki 110 nui r.ga knipuke Wero toliora e rere mai kite Moana Marie ki le kai, kaliore lioki lie panipara mea o l'oi Ilakeua, ko reira rere mai ai ki Akarana nei. I'.koie nga kai ngaki o te Pakelia e liokoa al« a ratou purapura, ka maliara ki nga marama o mini atu. E mea aim ln.ttou kia pom te tupato o nga kai ngaki ote tangata Ala ri. Kaiia etal'i pata e maiimauiia, me rui katoa; ki tc men, ekore ratou o wliiwlii kite ravva, kite mea, ekore nga puUa e ki i to koura,— kei i a rat m alio te lie.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510619.2.12
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 65, 19 June 1851, Page 2
Word count
Tapeke kupu
407Untitled Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 65, 19 June 1851, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.