KO TE KAKERE MAORI. Akarana, June 19, 1851.
Ko o matou hoa Maori kua ora i te Rongo pai, i te Rongo marie, a, e mahi ana i nga hua ote whakapono—e mahi ana kite whankatupui nga mea whakaora mo te tangata ki era atu motu o enei liioana ;—tcna pea ratou o hari ua rongo, kua whakaturia ki Mill Tireni nei, telalii minenga tuku i te Rongo Pai ki nga tauiwi, ko tana llunanga, he manga no tern ki Poi Ilakena. No te Manei ote wiki kua pahure itu ai taua huihuinga, i kohikoliia i reira he moni, i nga ra erua i inuri ilio, aua moni -'-'53. No te iiiarama o Oketopa. i to tail i karangatia ai to Runanga tuku i te Roliga Pai o Poi Ilakena. Te men i tiiria ai ter.a Ruiiiiiiga ki ivira, he tono i te tangnta ki nga motu o te Moana Marie kite ako ite hunga e noho lion ana ite kuaretanga, kite ako, nie kore ra nei, e inarama te binengaro, me kore ra nei, o whakatupu tangata, me kmc ra nei o whaknrangatira nke i A ratou, a, katahuri ai kite whakaniaiangi ake i nga boa noho ile lie. Kia tango lioki ratou' i aua ritenga pai kia penei ai to nritau mete rangata Maori nei, kia whakmerea nga karakia ke, kia taluiri te ngakau kite Atua nui, kite Atua tapn. Nn, he nui nga mea nana kei roto kei tera malii. Kongakai whakaako main, nei —ko te kawenga hoki o aua niaia ki teiu i motu, ki tera motu, —ko tc whakaritenga o etahi kai whakaako i roto i aua iwi; kliare, i a ratou ake, —ko te ako i a ratou ki nga ritenga o nga whenim ntinui o te ao.
Kua oti to titiro haerc ctahi o nga HKitu o cm i uioaua a te Piliopu o Niu Tircni. Ite tan IS'45) ka riro umi i tana rangatira nga taitnmariki 110 nga niotu o enei inoana, tokotoru aim tanga:a. No te niotu o iMme ti-tahi, no Kiliu tetalii, ko tetahi no Niu Kareivnia. ] nolio ana taugata ki to Kareli, a, pangia noatia o to mate, in) rciia, k;i whakahokia c to ratou lioa pai, ote I'ihopn, kite kamga tupu, a, bnri pu taua iwi i le hokingn atu o te Piliopa ratou ko nga lioa. I tenei takiwn, tokoiwa nga tangnta o nga niotu o enei nioana, Icsi te Kaieti e nolio ana E tikoiui ana ratou kite reo I'akeha; ko to ratou reo ake c akona ana ki nga i'akcha ako i a ratou. Ko te take tenei ote malii pai. Na, kin tikaai te whakahaerenga o enei mca, kua karangatia te Kareli liei kainga tuku i te Hongo I'ai ki nga tauiwi. Ko ti- l'iliopa j 0 Niu Tircni, ko te l'iliopa o Ninkalio kua wliakaritea li' i I\llliitiei'e kia at i lika ai tenei nialii ataatma. Ko tetahi kaipuke kawckawe i a van a kua oti te lioko, eiwa te knu tana ma talii o te puke, 11, kua oti le tuku 1110 tc l'ihopr, me ona uri. ake tonu atu. Ko Iline Tiilm te ingoa o Icnei puke ; 1 eke mai i rungu te Piliopa o Niukalio ite 7 o nga ia o te lnarauia. I muri ilio o (era. malii tonu nga Pil.opa erna, me a ratou lioa i a ratou tikenga pai—tikangu liuiuarie. Ate Turci te 24 o Ilmie, I;a karakia, ka kni hakaramcta nga l'iliopa, nie nga taugata o te Ilalii, lie lolm arolia tera, i 11111 a atu o te ekenga ki ie puke ki le tangotango i to raua malii lapu, ki uga mom •' e tu noa mai ra." K anga ana a raua rere ki nga molu tu lata ki Atareria (to uiiioga am o Poi llakei.n), ko Niu Kiuaronia, ko Roate nga ingoa o ana motn. E iiiiro arolia ana lat u ki nga malii o era langatira—e whakaiigakautahi ana tat m ki era inalii |.»i; na, me tanijo tatou i nga kupu o to Uunanga Mihiiure o l'oi I lakcnu—- '* kia inoi. kia wliak i»tia to ratou malii nana kit- whakaiahuri i te t. icoinalia o nga tauiwi, kia tajoko ai kite ka'.iui o te Karaiti ; a. kia liolii mai i i le ' marie, ki nga karakia, ki nga Kainga I Tupu."
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510619.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 65, 19 June 1851, Page 2
Word count
Tapeke kupu
718KO TE KAKERE MAORI. Akarana, June 19, 1851. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 65, 19 June 1851, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.