Mo Te Marama o Hune.
Te Mara iti. —I roto i nga paki me ahuahu te harare, te pi, te pine, mete tini atu ote pena. Mahia he harore, me whariki a runga o te tupuranga kite tarutaru niaroke. Kern katoatia nga walii o takoto lioa ana. Tapatupahia nga rakau liua, lierelierea nga manga tirara, poapoua etalii. Kotikofia te rakau kupere, nga karana, me era atu men; whakatokia nga kotinga. Whakatokia to rakail iuta i roto i nga ra pai. Horoia nga rakau aporo kite wai liopi kite bora kia hemo ai te mute. lie liinu ta te rongort e mate ainga ttinga o te rakau aporo; ko etalii ritenga me tango nga liiako larcparepa, me tino parahi nga rakau i runga puta noa l;i te take ki to wai kotakota. Ale ata malii nga puawni whakapaipai katoa. Tk Mara nui.—Uuia he pare, kite one pai. Ruiatomttiu te witi ki nga oneone kua oti to tokitoki; tangohia t;»a wai kcri, whak atokia nga men whakaruru tiiepa.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510605.2.8
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 64, 5 June 1851, Page 2
Word count
Tapeke kupu
166Mo Te Marama o Hune. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 64, 5 June 1851, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.