NGA KAIPUKE.
FUKE U HOU MAI. Aperira 22 —Atiropa, 35 tana, no Turanganui, 1100 puhera witi. Aperira 23—Meri Paora, 19 tana, no Whakatane, 390 pnheia kanga, 100 puhera, 2 tana riwai, 9 kaho ponka tote. Aperira 23—Angangakahu, 22 tana, no Mahu- * -rangi, 22 tana wahie. -v 3 Aperira 25—Huria, 35. tnna, no Turanganui, 12U0 puhera witi, 10 puhera kanga, 5 tangata eke noa. Aperira 24—Ngohi Kahn, 15 tana, no Matakana, 20 tana wahie, 2000 toetoc. Aperica 25 —Maukini, 100 tana, no Poi Hakena, lie taongo noa ilio te utanga 13 tangata eke noa. Aperira 28.—Moa, 23G tana, no Poi Hakena, he Uonga noa ilio te utanga 28 eke noa. Aperira 28 —Meri Peka, 15 tana.no Opotiki, 330 puhera witi, 14 poaka, 30 puhera kanga. Aperira 28—Napi, 17 tana, Hemi Tautari, no Tokerau, 3 tana taonga, 1 poli, 12 tanguta eke noa. Aperira 28 —Tamariki, 31 tana, ki Tnkerau, 40 puhere tarutaru, £ tana poaka, 6 langata eke noa. Aperira 29 — : Hone, 28 tana, no Mahurangi, 30 tana wahie, 5000 patu rakau. Aperira 30 —Atera, 151 tana, no Hopa Taone, no Poneke, he taonga noa, 10 tongata eke noa. Aperira 30—Arikihana, 36 tana, no Waiau, 20 000 putu rakau kani. Aperira 20—Wiremu, 20 tana, no Omaha, 6000 putu rakuu, 800 putu katarina, 7,400 toetoe, Mei I—Hera, 15 tana, no Whakatane, 7 tana riwai, jj tana riwai. Mei l—Hori, 17 tana, no Tauranga, 22 pekc witi, 2 tana, 6 pouaka, G putea mnka. Mei I—Wikitoria, 17 tana, no Waihcke, 30 tana wahie. Mei I—Emeri, 10 tana, no Whangarei, 2 tana muka, 6 pouaka aporo, 1 poaka whitiki, 2 kaho pata. Mei i—Angangakahu, 22 tana, no Mahurangi, 22 tana wahie, :
M »'t 2 T Raiann ' 15 tflna > »" Kawhia, kei Manuka, 22 kalio poaka, I kalio, 1 pouaka uiniij 25 poaka, CO kctc liinu* Mei 3 Karapu, 23 tnna, no Maraenui, 12 poaka, 1 tana poaka, 1 tana aniana, 5 peke Will, 1 Mei s—Angangakal.n, 22 tana, no Maliuranga, 22 tHna w.ihie. Mei s—Arata, 12 tana, no Hoe, 5,000 putu rakiu kani, 7 tangata eke uoa. Mei s—Wai-makutn, 10 tana, no Mangonui, 200 puliera witi, 35 puliera oti, 31 puhera pua karalie. Mei 5 -Tamariki, 30 tana, no Tokerau, 3 hoilio, 800 patina poaka, 40 puliera pun taru, 5 tangata eke noa. Mei s—Uaniera Wepilia, 280 tnna, ne Poi Hakena, 45 hoilio, 200 hipi, lie taonga noa iho to manga, 12 tangata eke noa, Mei s—Meri Kataraina, 366 tana, ne Po Hakena, ki Kareponia, ke laonga noa ilio te utanga, 71 tangato eke noa. PUKE RERE ATU. Aperira 22—Ema, 121 tano, no Poi Hakena, 2 bilio hongiliongi, 10 keke tupeka, 11 kelii ka, 4 kaho liinu paraoa, 16i) hiako kau, 21 hiako hipi, 71 pouaka aninna, 0000 putu lakau kani, 7 tangata eke noa. Aperira 22—Kataraina, 22 tana, ki Tokerau," lie pelii. Aperira 23—Angangakahu, 22 tana, ki Mahurangi, he pehi, Aperira 23—Arata, 12 tana, ki Hoe. Aperira 23—Ruiha, 24 taua, ki Maliurangi, he pehi. Aperira 25—Ngohi Kaliu, 15 tana, ki Matakana, I peke paraoa, 1 pouaka ti, 1 pouaka taonga, 1 hoang.i, 1 tangata eke noa. Aperira 20—Rulii rao ko Ilemi, 40 tana, ki Taranaki i rere atu i Manuka, he taooga noa iho te utanga, 8 tangata eke noa. Aperira 29—Mere Paora, 19 tana, ki Opotiki, 4 kaho taonga, 1 keke tupeka, 2 hoilio, 2 kani. Aperira 27—Napi, 17 tnna, Hemi Tautari, ki Tokerau, 6 kalio rama, 3 kahopia, 1 peke, 1 pouaka kanara, 13 peke liuka, 3 kaho kariri, Aperira 30 —Hone, 23 tana, ki Ngunguru, he pehi. ' Mei I—Wikitoria, 17 tana, ki Waiheke, he pehi. Mei I—Anganga Kaliu, 22 tana, ki Mahurangi, 1 ptinga, 1 mekameka, 1 whare taint alii, 2, peke paraoa, tana riwai. Mei 1 Hori, 17 tana, ko Te Patu te rangatirn, ki Tauranga, I peke paraoa, 1 peke tard, 1 peke huka, 10 paraikete whatiangarua, 13 piriri kareko. Mei I—Maukini, 106 t.ana, no Poi Hakena, 10,000 putu rakau kani, 4 kaho hinu, 4 4 tangata eke aoa> Mei 2—Huria, 3G tana, ki Turnngnmii, 5 peke taonga, I pouaka taonga, 50 poke. Mei 3—Wiremu, 20 tana, ki Omaha, he pehi, 1 tangata eke noa. Mei 3 —Meri Pcka, 10 tana, ki Opotiki, 5 pouaka taonga, 1 hoilio. Mei s—Angangakahu, 22 tana, ki Maliurangi, lie pehi. • Mei s—Karapu, 23 tana, 2 hoilio, 10 kaho, 1 peke taonga.
Mealee te koipuke o tc Kuini, a te " Karaiopij" 26 repo, u mai ki Niu Tireni nti # E rere mai ana taua puke i Ingarangi; ko ! Te Homa te rangatira o runga/* Meake hoki u mai ki konei tetahi o nga puke o te Kuini, a te " Peatoniko Te Henei te rangatira o tcra. Wuruti, Tiiiemama 14.—Meake tetahi kaipuke niamalia tukua atu ki Tituai, he puke pumau ki reira. He'waka rino taua puke manuwao c tukua ana ki reira ; hoki tera tu kaipuke e pakuru ki tera moana me he e whakauru ana ki nga riri o i* whcnua.
He Toiioha. —No uanalii, i te ata ka olio n;ia tangata o Akarnna, i te kiter.ga atu i ct-ilii loliora e ranga ana i roto i te awa. luamata ! Una uiauu nga poti, kua utainn a ruuya kite wliakalieke, ki le wero rino, me era atu nira, a, ka aviunia taua ngolii. Kiliai i roa te hocnga a l'ene Norilii, te rangatira o te " Moa," ka rokoliiua te ngolii ra ; e liaere ana nuo le wero, anauatiti tonu -, lioea nini, j ana kite kainga o 'l'e Kereama takoto ai, j koiikoli ai. Tini nna te tangata o te taone |ki te maiakitaki; le iti, te r..lii, popo tonu le langata. lie tukuperu taua toliora, ehara i te moa 1111 i raiv i ; e uicin/a ana e etalii kia ld'lso 1110 taua ngolii, ko etalii e men ana I kia £'2.io.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510508.2.5
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 62, 8 May 1851, Page 1
Word count
Tapeke kupu
956NGA KAIPUKE. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 62, 8 May 1851, Page 1
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.