TE NGARO HANGA HONI.
No. 4. Ko etahi o nga korero o te pukapuka tohutohu ito te whare papa hanganga, hei nohonga ngaro Honi, kua whakarerea e matou; ahakoa marama i taua pukapuka nga tikangn mo te whare papa,e kore e hei te tohutohu aua tikanga no te mea, i whaka ahuatia e ratou i toratou pukapuka te ahua o aua whare, a kiano aua ahua tanga whare i kitea mai kia matou. Kotahi tikanga ota to ngaro mahi i mnrama, ina e kore taua ngaro kohi honi e timata i raro o tona whare, kahore, e timata ana irunga mahi iho ai, kola matou i mea a; kia nui te takiwa mo raro o te whare c nolio ai nga ngaro, a, kn tae ki nga ra c whnnau n'
nga Pi, mo wiri etalii kowliao ki to talii papa wlianui ka kokomo ai taua papa, ki raro oie whare ngaro, a ka liikl ai taua papa mete whare kirunga o tetalii pouaka, kia wlianau rawa iho nga Pi ekore e puta ki waho, a aliu ilio kite pouaka o raro ma nga kowhao i wiria ki tepapa. Ko nga lioni mete wakihaote whare liou e pairawa ake te honi mete wakiha ote wliare tawhito. Kot alii rangatira e mea ana i peneiiia tetalii o ana whare ngaro, a crua te kau ma ono pauna lioni i roto ite whare liou, ara, le whare i komolia kiraro i te tvliare tawhito. Ekore e aliei te tuhituhi nga tini tikanga alina ke oto te ivhare n;;aro hanganga, no te mea lie maha niia milii pororaru o aua whare, ko nga wliure kna oti ia matou te tuliitulii e takoto no;i ana ma te mano e lianga. E penei ana nga korero a tetalii kai tuhiiulii pukapuka mo n.ja tikanga o a te ngaro mahi, Ko te liunga o mun i tatiuna a ratou ngaro, he wa ano i maha nga honi lie wa ano i iti, i nga tau lioni kore, he mea ano i taliuna etalii o aua ngaro tawhito, kia rite ai nga honi o te tau raki ki ote tau hua, kite mea ka whakaaorangia e ia ngi pouaka kia ' toru, a lie tau hua te tau hou e kore e maha nga honi o nga pouaka etoru, mei rua te kau ana pouaka ngaro, e ranea taua ipu honi. Kahorehc mana a tc tangata che ai te paki te ua te pumalm ranei, kaliore na Te Atua anake nga tikanga o aua mea, e liari ana aliau ki cnei tikanga, no te mea, e kore e he i Te Atua, me he mea i pa nga whakaaro o te tangata ki nga mea o te rangi, e he i aia o ratou tikanga. " Ko aku c ako ai kia koutou he tohutohu, mo nga tau whai lioni, a, iaua tau kia hira ai te honi kia koutou. " E meinga ana i nga tau kotahi te kau, e wha o aua tau, he tau kino rawa, a e ivha e tu a pai ana, erua tau lino pai, i aua tau e rua ma te tangata ahu whenua ka nui rawa ana honi, erua rau e iwa tc kau pauua honi o tc whare kotahi, tens ko te whare honi taimaha o te tangata noho ma ra, kihai i ata tae kite rau pauna; kite mea ka ono te kau pauna honi 0 nga pouaka te kau, a aua aku ngoro e tahuna e aliau ianei ko aliau o tatou te tangata 1 maha aku honi, ina ko a koutou pouaka te kau i wlianau, a erua rawa te kau pauna honi ia koutou; iau eono rau paur.a." E mea ana aTe Nata, ite tau i timata i Mei te 27, a Hunu te 13, i a matou kotahi rau e waiu te kau ma toru pauna honi, no te pouaka kotahi, kite mea ka tango tatou ito tawahi utu mo te honi, kotahi here'ni mo te pauna taimaha, penei e iwa pauna moni mo te 183 pauna honi, ki tawahi he honi pai rawa te honi erua liereni mo te pauna, koia matou i mea ai, ko te tangata i toru ana pouaka ngaro, ino te tau kotahi, nga utu mo nga honi o aua ngaro kia tO, ranei kia 15, ranei pauna moni ote tau. Otira e kore e liei te mea i penei nga honi o a matou njaro me a Te Nata, kaua in maiou e mea he he kei roto i nga korero o tenei rangatira j emea |iu am matou ko te tangata e aru ana i nga tikanga mo te ngaro lianga honi kua oti ia matou te korero i enei Nupepa (otiia kia maliara, kia liauhau nga wliaie ngaro,) he rahi le utu mai ki aia. .
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510508.2.18
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 62, 8 May 1851, Page 4
Word count
Tapeke kupu
797TE NGARO HANGA HONI. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 62, 8 May 1851, Page 4
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.