KO TE KAKERE MAORI. Akarana, Mei 8, 1851.
Ahuareka ana te whakaaro ki nga kupu 0 te pukapuka o Kapene Kingi te kniwhakawa o Taranaki, mote aroha o nga tangata o Puketapu, mo to ratou mahi maia lioki, ki tc whakaora uiai i te moana nga kai-mahi, me era am tangata i runga 1 a " Hone Waitere," te puke i rerere nei i Manuka ki Taran.iki. I tuliia mai tc koreio o Kapene Kin»i, kite tino kni tuhituhi o te Kawanatango. I eke te puke ki nga toka i pahaki atu ote pa o l'ukctapu. No te 12 o ngn liiiora o te po, i te 0 o nga ra o Apcrira, 1 eke ai te puke ra. No to ata tu ka hacre ilio nga tnngatn ki tatalii; tokorua i kauhoe atu kite puke, kawea ana, lie wliakalieke kiuta, lieica ana tc pito ki nga toka. Ko nga korcro o te pukapuka o te Kai-whakawa koia enei:— "ATctuku atu c aliau aku kupu kia rongo ai tc tino Kawana ki nga uialii tikn rawa o nga tangata o l'ukctapu me nga wahi tutata ki ia walii. No te po ka rangona nga pu, takiri kail ano tc ata, ka marere nga tangata ki tatalii, tae tout! ntu ratou kite puke ; whakaorangia ana nga tangata o riinga; no te 8 o nga haora ka pakarn te puke, titari ke, titari ke. Ka riro nga I'akclia kiuta, ka taliuri nga tune, me nga waliine kite taritari i nga taonga, no te potonga o era kite tuuwhenua, ka hoatu ki nga tangata na ratou akc te kaipuke. " Kalia tonu a Rnwiri raua ko Taliana kite whakaora i nga taonga ote puke." Kiliai i penei te tikanga o to namata tangata. Eke kail alio te puke i aim wn, pouri ka reia c te iti, mete ralii, a hore lie para men e toe i a ratou te kaliaki. Ka ora nga tangata o te puke i te pueliu o te nioana, ka militia e nga tangata Maori a aua wa; ka wlmkatikia, ka whakamanuietia, a, he inca auo ka whakamatca rawafia.
| Na i tenei whakntupurnnga e noho nel tntou; e rite ana nga tikanga, me nga mahi aroha o Niu Tirvni kite puke taliuri, me to nga tini iwi matau —iwi pai. | Wlmkakitea ana te pai ote tino Kawnna o Niu Tireni ki nga tangata o Puketapu, 1110 to ratou mahi tika, lioatu ana tana toliu aroha mo te wlmkaoranga nini ite wai nga tangata o runga i a "Hone Wnitere," mete tnringa o nga rawa kiuta. ICo te ritenga o nga taonga lioatu e te Kawnnn, kotalii te kau i patina ; kotalii lioki te kau pauna uioni, i apitia ki ana taonga.
Permanent link to this item
Hononga pūmau ki tēnei tūemi
https://paperspast.natlib.govt.nz/newspapers/MMTKM18510508.2.10
Bibliographic details
Ngā taipitopito pukapuka
Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 62, 8 May 1851, Page 2
Word count
Tapeke kupu
451KO TE KAKERE MAORI. Akarana, Mei 8, 1851. Maori Messenger : Te Karere Maori, Volume 4, Issue 62, 8 May 1851, Page 2
Using this item
Te whakamahi i tēnei tūemi
Tūnga manatārua: Kua pau te manatārua (i Aotearoa). Ka pā ko ētahi atu tikanga.
Te whakamahi anō: E whakaae ana Te Puna Mātauranga o Aotearoa The National Library of New Zealand he mauri tō ēnei momo taonga, he wairua ora tōna e honoa ai te taonga kikokiko ki te iwi nāna taua taonga i tārei i te tuatahi. He kaipupuri noa mātou i ēnei taonga, ā, ko te inoia kia tika tō pupuri me tō kawe i te taonga nei, kia hāngai katoa hoki tō whakamahinga anō i ngā matū o roto ki ngā mātāpono e kīa nei Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga : Purihia, Tiakina! (i whakahoutia i te tau 2018) – e wātea mai ana i te pae tukutuku o Te Puna Mātauranga o Aotearoa National Library of New Zealand.
Out of copyright (New Zealand). Other considerations apply.
The National Library of New Zealand Te Puna Mātauranga o Aotearoa acknowledges that taonga (treasures) such as this have mauri, a living spirit, that connects a physical object to the kinship group involved in its creation. As kaipupuri (holders) of this taonga, we ask that you treat it with respect and ensure that any reuse of the material is in line with the Library’s Principles for the Care and Preservation of Māori Materials – Te Mauri o te Mātauranga: Purihia, Tiakina! (revised 2018) – available on the National Library of New Zealand’s website.